Marketing
Novinar, pisac, mistik
Važnost duhovne literature u životu jednog katolika je neprocjenjiva. Uz Sveto Pismo i Katekizam Katoličke Crkve, knjige mnogih svetaca i ostalih pisaca duhovne literature su svojevrsna Riječ Božja koja odiše u cijelom Tijelu Crkve. Prijeko potrebna su za duhovnu izgradnju i usmjeravanje prema vlastitom osobnom odnosu s Bogom. Često ćemo se naći u nedoumici kako moliti, kako razmatrati, živjeti ponizno, kako istinski nasljedovati Krista. Duhovno bogatstvo Crkve u pisanoj riječi njezinih znanih i neznanih svetaca tu nam priskače u pomoć.
Kada sam počeo otkrivati ljepote katoličke vjere, odmah sam posegnuo za životopisima i djelima svetaca, raznim knjigama o molitvi, življenju vjere, knjige o čudesnim obraćenjima itd. Tragao sam za literaturom koja će mi približiti današnji svijet i stanje duha toga svijeta, iako je na Zemlji uvijek sve isto, samo se okruženje mijenja. I tako je u moje ruke došao roman Dnevnik nevolje, kanadskog pisca Michaela D. O'Briena. Nisam ga odmah čitao jer sam bio zaokupljen Novim Zavjetom, djelima sv. Bernarda iz Clairvauxa, sv. Franje Saleškog i našega suvremenika Slovenca, isusovca Marka Ivana Rupnika, koji su imali znatan utjecaj na moju duhovnost. Dnevnik nevolje sam proslijedio djevojci, a ona je bila oduševljena. No, nedugo zatim, dobio sam drugu knjigu Michaela D. O'Briena, Otok svijeta, za koju mi je rečeno da je moram pročitati jer ću se prepoznati u njoj. I doista, tu knjigu od 700 stranica sam progutao u tjedan dana, za mene, osobni rekord. Bio sam toliko oduševljen jer sam napokon našao pisca po svojim mjerilima. Ubrzo sam pročitao sve njegove romane koji su mi bili dostupni i sa svakim sam bio još oduševljeniji i svaka knjiga me je uvela dublje u tajanstvenost Crkve i približivala bi me Kristu.
Michael D. O'Brien je suvremeni kanadski pisac, esejist i slikar. Urednik je Nazareth Journala, katoličkog obiteljskog časopisa i autor je brojnih knjiga. Piše i održava predavanja na temu vjere i kulture. Njegovi su članci na tu temu objavljivani u mnogobrojnim časopisima. Već dvadeset godina umjetnik je s punim radnim vremenom, sa slikama i muralima koji se nalaze u crkvama i muzejima diljem Sjeverne Amerike. Sa ženom i šestero djece živi u Combermereu, Ontario. Njegov roman Posljednja vremena već je nekoliko godina apsolutni hit među katoličkom literaturom, a posjetitelji Amazon.com-a, najveće svjetske Internet knjižare, ocijenili su ga s najvišom ocjenom - s pet zvjezdica. (http://www.verbum.hr/knjige/autor-o-brien-michael-d/sort-2/)
No, Michael D. O'Brien je puno više od ovoga kratkog životopisa i njegov rad je preopširan da bih ga mogao ovdje opisati. Iz moje perspektive, vidim ga kao obiteljskog čovjeka, jednog laika mistika koji se ostvario potpuno u punom smislu Evanđelja i Crkve. Sve se to može iščitati iz njegovih djela. Dirljiva je njegova ljubav i briga koju ima za Crkvu. U njegovim romanima se ta ljubav prelijeva u mnoštvo događaja koji se mogu protumačiti kao proročki. Nevjerojatna je duhovnost njegovih likova i autentičnost njihovih nutarnjih odnosa s Bogom. To ukazuje na samu duhovnost autora i u svakom se liku može razaznati jedna osobna karakteristika autora, što romanima daje nešto posebno. Michael D. O'Brien je također posjetio hrvatsku nekoliko puta.Hrvatska povijest mu je bila inspiracija za roman Otok svijeta.
Dotakao bih se ovdje onih romana koje sam pročitao i koji su po meni najznačajniji. Roman Posljednja vremena, bestseler, napisan 1996. govori o ocu Iliji, karmelićaninu, obraćeniku sa židovstva koji postaje Papin glavni adut u borbi protiv antikrista. Roman je prepun proročkih elemenata, govori o stanju unutar Crkve, koja vodi borbu s vanjskim, a još više s unutarnjim neprijateljima. Otac Ilija je prikazan kao onaj Ilija koji treba doći na kraju svijeta. On je slika svakog kršćanina sa svojim padovima, dvojbama, prihvaćanjima i neprihvaćanjima Božje volje. Njegova nutarnja borba s osjećajima i voljom je možda najbolje opisana. Također je u planu film o ocu Iliji.
Dnevnik nevolje (1999) govori o katoličkom novinaru koji piše o nemoralnim zakonima koje donosi kanadska vlada. Zbog neprimjerenog seksualnog odgoja u školi gdje se djecu u nižim razredima osnovne uči kako stavljati kondome na bananu, ne šalje svoju djecu na te sate. Time se zamjera vladi, biva lažno optužen za zlostavljanje vlastite djece. On uzima svoju djecu i bježi duboko u središte Kanade. Djecu spašava, a biva ubijen. Ovdje autor ukazuje na novi svjetski poredak i na oduzimanja prava roditeljima da odlučuju od odgoju vlastite djece.
Dnevnik nevolje je izvrstan triler na kojeg se nastavlja drugi roman napisan prije njega, Pomrčina sunca (1998) gdje autor u liku oca Andreja, vodi borbu sa slugom antikrista. Pomrčina sunca govori o stanju kanadske vlade i stanju Crkve u Sjevernoj Americi koja je zbog prevelikog sekularnog utjecaja u nekim segmentima zastranila. Autor u romanu navodi istinite činjenice o profanoj umjetnosti i oskvrnuću katoličkih svetinja, a najviše Presvetog Oltarskog sakramenta. Također odličan triler s mnoštvom dubokih duhovnih borbi i zanimljivih likova.
Sofijina kuća (2005) se opet bavi ocem Ilijom, dok je on mladi ortodoksni Židov David Schafer za vrijeme drugog svjetskog rata u Varšavi. No, glavni lik je Pawel Tarnowski, mladi čovjek koji ima homoseksualne sklonosti. Zbog zlostavljanja u ranoj mladosti od strica i zbog nedostatka oca u svom životu, Pawel se zatvara u sebe i bježi u Pariz, gdje želi postati umjetnik. U krugu pokvarenih slikara i kipara dolazi u kontakt s homoseksualnosti. Kasnije doživljava obraćenje, svjestan svoje homoseksualnosti. Bori se s njom i preko nje doživljava posvećenje. Pawel spašava mladoga Davida, pruža mu sklonište i na kraju zbog istinske prijateljske ljubavi daje život za njega.
Otok svijeta (2007)je jedan nevjerojatan roman o Hrvatu Josipu Lasti rodom iz BIH, iz jednog sela kod Rame. Za vrijeme drugog svjetskog rata partizani upadaju u selo i ubijaju sve Hrvate, Josip jedini preživljava. Dobiva novu priliku u Sarajevu, zatim nastavlja život u Splitu gdje na studiju otkriva dar pjesništva. Tu mu se bude osjećaji nacionalne pripadnosti. Zbog pokušaja buđenja nacionalne svijesti u Hrvata, komunistička vlast ga zatvara na Goli otok, s kojeg Josip bježi preko Italije do SAD-a i pred kraj života se vraća ponovno u Split. Sve je isprepleteno jednom ljubavnom pričom, duhovnim traženjem i izlječenjem rana, obraćenjem. Ovaj roman treba pročitati svaki Hrvat. Intervju s autorom o ovome romanu možete pročitati na http://www.studiobrien.com/interviews/otok-svijeta-croatian-language-interview.html. Detaljniji osvrt na ovu knjigu pročitajte na http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&id=3073.
Teofil (2010) je roman o Teofilu, osobi kojoj Luka posvećuje svoje Evanđelje i Djela apostolska. Autor nam donosi Teofila, Lukinog ujaka, liječnika i agnostika koji ga posvaja nakom smrti njegovih roditelja. Roman je napisan kao Teofilov dnevnik. Zabrinut zbog Lukinog prijelaza na kršćanstvo, Teofil razmjenjuje pisma uvjeravajući Luku da napusti tu čudnu sljedbu, no događa se upravo suprotno. Teofil je profil današnjeg skeptičnog agnostika znanstvenika koji sve čini da ne povjeruje, ali ostaje nemoćan pred Isusovom ljubavi.
Michael D. O'Brien ima mnoštvo djela drugačije tematike koje se bave stvarnim problemima, kao npr. Rat za duše naše djece i Harry Potter i poganizacija kulture. Više o svemu možete pročitati na njegovoj web stranici www.studiobrien.com.
Potrebno je zahvaliti Gospodinu što imamo mogućnost čitati ovakvog vrhunskog pisca i što nam On preko njega donosi Sebe.
Post je objavljen 26.06.2011. u 09:00 sati.