Marketing
Književnost na 14. Danima Julesa Vernea u Pazinu
Na 14. Danima Julesa Vernea u Pazinu nudima i dva književna događanja.
U petak, 24. lipnja u 19:00 sati u pazinskoj Kući za pisce predstavljamo varaždinskog pisca Denisa Peričića i njegov roman "Netopir i črni ljudi".
U nedjelju, u 18 sati na terasi pizzerije Fontana u Pazinu predstavljamo pak prvi hrvatski prijevod romana Julesa Vernea "Čudnovata pustolovina misije Barsac".
Nekoliko riječi o autoru i knjizi:
JULES GABRIEL VERNE (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je književnik kojeg su nazivali ocem znanstvene fantastike i vizionarom svjetova koji dolaze, no on je sebe smatrao tek piscem znanstvenih romana kojima kod mladih čitatelja širom svijeta želi, kroz zabavu, proširiti znanja – iz zemljopisa. Serijom od šezdeset i četiri romana nazvanom Čudesna putovanja (Voyages Extraordinaires) proveo je svoje junake širom Zemljine kugle, uključujući i tada nepoznate predjele obaju Polova, džungle, pustinje i nepregledne stepe Afrike, obiju Amerika, Azije te Australije, ali i do danas jedva dosegnute morske dubine, tajnovit podzemni svijet i svemirska prostranstava.
Čudnovata pustolovina misije Barsac posljednji je roman objavljen u čuvenoj seriji fantastičnih i avanturističkih romana Julesa Vernea Čudesna putovanja (Voyages extraordinaires), i to prilično nakon piščeve smrti, 1919. godine. Prema očevim bilješkama i nekolicini napisanih poglavlja, ovaj je roman dovršio i za objavljivanje priredio sin Julesa Vernea, Michel. Naraštajima čitatelja sve do današnjih dana Verneova su Čudesna putovanja podarila niz uzbudljivih naslova uz koje odrasta mnogi mladi štovatelj knjige širom svijeta, ali činjenica je da su Verneovi romani također odgojili i mnoge naraštaje znanstvenika, izumitelja, istraživača, a pogotovo ljubitelja znanstvenofantastične književnosti.
Naklada Zoro s prvi put na hrvatskom jeziku objavljenim romanom Čudnovata pustolovina misije Barsac, u izvrsnom prijevodu Milene Benini, smjelo, već trećom knjigom nakon dosad objavljenih romana Claudius Bombarnac i Dvorac u Karpatima, nastavlja svoju ediciju Sabranih djela Julesa Vernea, dajući prednost naslovima koji su hrvatskom čitateljstvu zasad još nepoznati. U ovome romanu, francuska istraživačka ekspedicija središnjom Afrikom nenadano završava u bespućima Sahare, u tajanstvenom gradu Blacklandu, i tamo susreće ludog znanstvenika koji neobično podsjeća, i karakterom i svojim izumima, na – Nikolu Teslu!
JULES GABRIEL VERNE (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je književnik kojeg su nazivali ocem znanstvene fantastike i vizionarom svjetova koji dolaze, no on je sebe smatrao tek piscem znanstvenih romana kojima kod mladih čitatelja širom svijeta želi, kroz zabavu, proširiti znanja – iz zemljopisa. Serijom od šezdeset i četiri romana nazvanom Čudesna putovanja (Voyages Extraordinaires) proveo je svoje junake širom Zemljine kugle, uključujući i tada nepoznate predjele obaju Polova, džungle, pustinje i nepregledne stepe Afrike, obiju Amerika, Azije te Australije, ali i do danas jedva dosegnute morske dubine, tajnovit podzemni svijet i svemirska prostranstava.
Čudnovata pustolovina misije Barsac posljednji je roman objavljen u čuvenoj seriji fantastičnih i avanturističkih romana Julesa Vernea Čudesna putovanja (Voyages extraordinaires), i to prilično nakon piščeve smrti, 1919. godine. Prema očevim bilješkama i nekolicini napisanih poglavlja, ovaj je roman dovršio i za objavljivanje priredio sin Julesa Vernea, Michel. Naraštajima čitatelja sve do današnjih dana Verneova su Čudesna putovanja podarila niz uzbudljivih naslova uz koje odrasta mnogi mladi štovatelj knjige širom svijeta, ali činjenica je da su Verneovi romani također odgojili i mnoge naraštaje znanstvenika, izumitelja, istraživača, a pogotovo ljubitelja znanstvenofantastične književnosti.
Naklada Zoro s prvi put na hrvatskom jeziku objavljenim romanom Čudnovata pustolovina misije Barsac, u izvrsnom prijevodu Milene Benini, smjelo, već trećom knjigom nakon dosad objavljenih romana Claudius Bombarnac i Dvorac u Karpatima, nastavlja svoju ediciju Sabranih djela Julesa Vernea, dajući prednost naslovima koji su hrvatskom čitateljstvu zasad još nepoznati. U ovome romanu, francuska istraživačka ekspedicija središnjom Afrikom nenadano završava u bespućima Sahare, u tajanstvenom gradu Blacklandu, i tamo susreće ludog znanstvenika koji neobično podsjeća, i karakterom i svojim izumima, na – Nikolu Teslu!
Post je objavljen 22.06.2011. u 13:29 sati.