SPLIT
Piše: Mile Franičević
Za hrvatske vatrogasce gotovo da i nema razlike između gašenja požara na nekom dalmatinskom otoku ili na području Like. Dapače, statistika otkriva da je prošle godine najviše intervencija imala vatrogasna dislokacija u Lovincu. Prije 20 godina, u trenutku mog ulaska u zapovjedne vatrogasne strukture, crta velikih požara bila je otprilike između Zadarske i Ličko-senjske županije. Danas je ona sve bliže Ogulinu, otkriva Tomislav Vuko
Površina koju u Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci ugrožavaju požari drastično se povećava i sve više proširuje i na kontinentalna područja. Vatrogasne snage zbog te činjenice imaju više posla, ali najveća su promjena zapravo potpuno nove lokacije na kojima se danas bilježe najveći požari, a ne tako davno vatrene stihije većih razmjera na njima su bile gotovo nezamislive.
Prijašnjih godina vatrogasci su u pravilu najteže intervencije imali u priobalju i na dalmatinskim otocima, ali veliki požari otvorenog prostora zbog visokih temperatura i drugih nepovoljnih vremenskih uvjeta sve su češći i na kontinentu.
Jedan od najiskusnijih hrvatskih vatrogasaca, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje Tomislav Vuko, koji se s požarima bori više od 32 godine, upozorava da se područje opasnosti od požara u nas, ali i u našem susjedstvu, prilično promjenilo u posljednjih 20 godina.
Vuko je u vatrogastvu od 1979. godine. U zapovjednim vatrogasnim strukturama radi više od dva desetljeća i prošao je brojne dužnosti, od zapovjednika postrojbe splitske vatrogasne brigade do aktualne pozicije glavnog vatrogasnog operativca za ljetne požare. Kad su u pitanju pripreme hrvatskih vatrogasaca, vjerojatno ne postoji upućenija osoba u stvarno stanje, opremu i mogućnosti hrvatskih vatrogasaca.
Vuko napominje da su hrvatske vatrogasne snage maksimalno spremne i za najteže izazove. Kaže da su prošle godine 96 posto svih prošlogodišnjih požara ugasili za manje od četiri sata od trenutka dojave. Štoviše, vrhunske rezultate potvrđuje i to što je u 92 posto požara izgorjelo manje od pet hektara. Bolje od toga jednostavno se nije moglo. Ostatak je, naime, u najvećem dijelu bio na miniranim terenima na koja ljudska noga nije mogla.
»Davno sam rekao da je vatrogascima uspješno odrađen posao ako požar ne ugleda svjetlo sljedećeg dana. Ako ga pod nadzor stavimo prije sljedećega jutra, možemo biti zadovoljni«, podsjeća Vuko, i dodaje kako isti plan vrijedi i za ovo ljeto.
Probleme vatrogascima, međutim, sve više zadaju promjene u posljednjih tridesetak godina. Prema njegovim riječima, na djelu je značajno pomicanje linije koju vatrogasci zovu teško gasivi požari.Kad je u pitanju protupožarna sezona, pomoćnik vatrogasnog zapovjednika za priobalje napominje kako je određeno da najkasnije 30. lipnja dodatne vatrogasne snage s kontinenta moraju doći na priobalje.
Vatrogasci još nemaju primjeren ugled i status
Negdje su pripadnici vatrogasnih postrojbi gotovo građani prvoga reda, a negdje je naša profesija i više nego marginalizirana, tvrdi Tomislav Vuko.»Mislim da na tom području i vatrogasna organizacija i društvo u cjelini trebaju uložiti mnogo veći napor. Kao što je to slučaj i u drugim zemljama, i naši vatrogasci zaslužuju jednu od najpoštovanijih pozicija u društvu zbog onoga čime se bave. Posebno to vrijedi za dobrovoljne vatrogasce i njihov humani angažman«, napominje Vjesnikov sugovornik. Upozorava da ni medijima nije pretjerano zanimljivo ako vatrogasne intervencije nemaju elemente atrakcije pa mnogi uspjesi vatrogasaca prolaze gotovo nezapaženo.
Odlična suradnja s HGSS-om
Na nedavno održanoj vježbi »Kamešnica 2011.« vatrogasci su uspješno odradili posljednju provjeru za borbu s požarima, ali i zahvaljujući pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja stekli neke potpuno nove sposobnosti. »Bila je zapravo klasična vježba na prostoru u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom. Zahvaljujući gorskoj službi ona je, međutim, sadržavala i neke potpuno nove elemente. S kolegama iz HGSS-a, s kojima inače imamo izvrsnu suradnju, uz pomoć helikoptera simulirali smo izvlačenje ljudi iz požara prema tehnici koju su nas naučili«, kaže Vuko i dodaje kako sada i vatrogasci mogu sami reagirati ako neka akcija spašavanja u prvoj fazi to zahtijeva. Vuko napominje da to ne znači da će vatrogasci ubuduće raditi posao gorske službe. »Oni su u tome vrhunski profesionalci, ali mi sada imamo dvadesetak ljudi koje smo osposobili da im pomažu ako bude potrebno«, zaključuje Vuko. .... pročitaj više
Post je objavljen 18.06.2011. u 22:01 sati.