Marketing
Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 11
piše Semper contra
„Ulazak u EU štetit će hrvatskim vinarima i maslinarima“
„Zbog pojave viškova u sektoru vinarstva na tržištu EU-a, Unija je odredila zabranu podizanja novih nasada vinove loze u državama članicama do 31. prosinca 2015. godine. Po završetku navedenog razdoblja to će ograničenje biti ukinuto kako za sadašnje kako za sadašnje članice EU-a, tako i za buduću članicu Hrvatsku, te će ponovo biti moguća sadnja novih nasada vinove loze. (1)
Bitno je naglasiti kako ce i u međuvremenu biti moguća sadnja nasada, ali samo ukoliko se time ne povećava ukupna površina pod vinogradima. Konkretno, uvijek je moguće stare nasade zamijeniti novima. (2) Također, treba napomenuti kako se trenutačno na Hrvatsku, kao državu kandidatkinju, ne odnosi zabrana podizanja novih nasada vinove loze te je stoga za Hrvatsku bitno da u razdoblju do ulaska u EU poveća površine pod vinovom lozom. (3)
Što se tiče maslinarstva, važno je naglasiti kako u EU ne postoji proizvodna kvota za maslinarstvo i ne postoji nikakva opasnost od uvođenja takve kvote Hrvatskoj, pa shodno tome možemo maksimalno koristiti svoje proizvodne kapacitete. EU ne zabranjuje niti ne ograničava nove nasade maslina u Hrvatskoj, pa shodno tome možemo maksimalno koristiti svoje proizvodne kapacitete. EU ne zabranjuje niti ne ograničava nove nasade maslina u Hrvatskoj, stoga će sadnja novih nasada biti moguća i nakon pristupanja EU. Osim toga, unutar mjera ruralnog razvitka sektoru maslinarstva na raspolaganju su značajna financijska sredstva i niz mjera kojima se mogu osjetno poboljšati konkurentnost i prepoznatljivost maslinovog ulja hrvatskog podrijetla. (4)
Ukupno gledano, iako se hrvatski vinari i maslinari posljednjih godina mogu pohvaliti kvalitetom i prepoznatljivošću vina i maslinovih ulja podrijetlom iz Hrvatske, potrebno je ulagati daljnje napore u proizvodnju kvalitetnih i prepoznatljivih domaćih proizvoda, što tržište EU-a najviše cijeni.“ (5)
Komentar semper contre:
Što ovaj pamflet tvrdi?
Tvrdi kako je bojazan da će ulazak u EU štetiti našim vinogradarima i maslinarima – mit. Drugim riječima to nije točno!
No onda bez imalo srama iznosi kako je do „31. prosinca 2015. godine“ članicama EU zabranjeno saditi nove nasade. Istovremeno se naša vlada zdušno trudi da u EU uđemo u srpnju 2013. I strašno je nesretna što već nismo u EU-raju.
Što se pak tiče maslinarstva, „važno je naglasiti kako u EU ne postoji proizvodna kvota za maslinarstvo“. U daljnjem tekstu ću se osvrnuti na tu tvrdnju.
No promotrimo o čemu se ovdje uopće radi i kolika je važnost vinogradarstva i maslinarstva za gospodarstvo Hrvatske u, recimo narednih deset godina, u svjetlu globalnog europskog/svjetskog tržišta.
(1)…Što se tiče vinogradarstva fakti su sljedeći. Godišnja svjetska proizvodnja vina iznosi 267 miliona hl. Tri europske zemlje (Italija, Francuska i Španjolska) proizvedu ukupno 130 miliona hl, potroše 65 miliona hl, a izvezu 45 miliona hl. Nekoliko posljednjih godina opada proizvodnja i potrošnja vina. Samo Španjolska ima 1,2 miliona ha vinograda.
Nasuprot ovim 'vinskim gigantima' stoji Hrvatska s 32 tisuće ha vinograda i godišnjom proizvodnjom od 1,27 miliona hl. Od te količine približno 3% su vina vrhunske kvalitete kojima se može konkurirati na svjetskom i europskom tržištu.
Ako i zanemarimo činjenicu da birokrati EU-a mogu koju godinu nakon 2015., ako to bude u interesu 'vinskih mogula', ponovo zabraniti sadnju vinove loze a poznavajući našu spremnost da brzo realiziramo neki projekt i iskoristimo to što do srpnja 2013. nismo članica pa da zasadimo još 32.000 ha vinograda, ostaje činjenica da u svjetskom 'vinskom moru' mi s 0,5% sveg proizvedenog vina i 2,7% površina pod vinogradima od one koju ima samo Španjolska, za 'velike igrače' ne predstavljamo nikakvu prijetnju. Boli EU ona stvar hoćemo li mi ili ne i udvostručiti površine pod vinogradima.
Jer jedan veliki proizvođač vina, na primjer u Francuskoj, može kupiti sve naše vinograde. I TO predstavlja glavnu opasnost od EU, a ne što ona danas brani a u budućnosti će vjerojatno opet braniti sadnju vinograda. I što je najgore, taj kupac može svojom odlukom jednostavno prestati proizvoditi vino u Hrvatskoj. Kao što je na primjer kupac „Plive“ svojom odlukom ukinuo istraživanje novih lijekova u toj nekad poznatoj tvrtki za proizvodnju lijekova.
(2)…Još jedna nebuloza i brkanje lončića. Kakov je to argument kojeg treba „bitno naglasiti“ u tvrdnji da se radi o mitu ako možemo stare vinograde zamijeniti novima ali da ne povećamo površine pod vinogradima? Nikakav!
(3)… Dok se mi dogovorimo kako će, s kojim novcem, gdje i tko zasaditi recimo još 32.000 ha pa da onda imamo 5% površine pod nasadima u odnosu na Španjolsku, mi ćemo već biti u EU i čekati do 2015. godine da bi počeli sadnju a ne samo zamjenu nasada. Naravno ni tada nećemo znati kako, s kojim novcem, gdje i tko.
(4)…Da se osvrnem i na uzgoj maslina. Prema podacima s interneta u Hrvatskoj je 2006. godine bilo 2,4 miliona maslina s tim da bi do kraja desetljeća, tj. danas, taj broj trebao narasti na 10 miliona. Naglašavam trebao bi. U svijetu pak se procjenjuje da ima oko 800 miliona maslina. Dakle Hrvatska bi, ako se ostvari zacrtano, trebala krajem desetljeća, tj.danas, imati oko 1,2% svjetskog fundusa. Sve u svemu otprilike kao i što je slučaj s vinogradima.
Međutim, koje to mi imamo garancije da EU birokrati neće za neko vrijeme uvesti opet neki ograničavajući faktor. Kako će Hrvatska, kad jednom uđe u EU, spriječiti da lobi velikih proizvođača maslinovog ulja ne uvede ograničenje u sadnji maslina ili pak neko slično ograničenje koje će nama kao malom proizvođaču štetiti više nego njima velikima. Uostalom ZAŠTO bi nama uopće netko trebao diktirati koliko ćemo mi zasaditi vinograda, voćaka ili maslinika. Mi trebamo SAMI o tome odlučiti, pa ako se ispostavi da smo KRIVO procijenili tržište sami ćemo zbog toga ispaštati.
(5)…Na stranu što za uspjeh na tržištu ne treba 'ulagati napore', nego rad i znanje, no postavljam pitanje ZAŠTO zbog toga moramo u EU? Zar će EU birokrati to učiniti svojim 'naporima'? Zar smo zaista toliko naivni da će nam Italija, Grčka i Španjolska u tome pomoći stvarajući na taj način sebi konkurenciju.
Rezime
Sam ulazak u EU vinogradarima i maslinarima neće štetiti ako gledamo sa stajališta proizvodnje i plasiranja proizvoda jer su količine koje proizvodimo zanemarive u europskim a kamoli u svjetskim razmjerima i kao takvi ne predstavljamo neku ozbiljnu konkurenciju 'velikim'. Glavnu opasnost vidim u 'neprijateljskom' preuzimanju vinograda i maslinika (poput „Plive“, „INA-e“, banaka, pa sad najavljenog davanja auto-cesta u koncesiju) od strane 'velikih europskih/svjetskih igrača' koji će onda diktirati što ćemo proizvoditi, koliko ćemo proizvoditi, tko će proizvoditi i što ćemo s tim proizvodima smjeti činiti. Pa ako i budemo proizvodili, najveću korist će izvlačiti vlasnici/stranci. Što će onda ostati od parole iz devedesetih godina i u tom segmentu gospodarstva: 'hrvatska puška na hrvatskom ramenu, hrvatska lisnica u hrvatskom džepu' na kojoj HDZ gradi imidž borca za Hrvatsku već dvadeset godina?
* * *
Obzirom da tijekom proteklog perioda nisam imao lak pristup internetu pojavila se ova 'kratka stanka'. Molim za razumijevanje. Slijede mitovi 10 i 12.
Post je objavljen 18.06.2011. u 14:31 sati.