Dvije tisuće godina kršćanstva nemjerljivo su utjecale na sve što danas imamo i znamo. Nastanak kršćanstva, odnosno osoba Isusa Krista, podijelila je povijest Zapada i povijest svih ljudi na dva dijela. Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost prošle je godine izdala knjigu "Velika iznašašća kršćanstva" u kojoj brojni stručni autori u obliku eseja progovaraju o utjecaju kršćanstva na neke velike teme koje bitno prožimaju naš današnji život.
Ponekad se u javnosti dobiva dojam da je kršćanstvo, s posebnim usmjerenjem na Katoličku Crkvu, ograničavalo prava ljudi, razvitak znanosti i stvaranje društva mira, i da bi svijet bio bolje mjesto bez nje, no ova knjiga kroz vrlo objektivno sastavljene tekstove dokazuje upravo suprotno te, uzimajući u obzir i negativnosti kroz povijest, pozitivno vrednuje i zagovara zasluge kršćanstva za napredak civilizacije do stupnja na kojem je danas.
Slično kao što je blaženi Ivan Pavao II. za vrijeme svojeg prvog posjeta Francuskoj rekao kako se u sloganu revolucije "sloboda, jednakost, bratstvo" zapravo nalaze kršćanske ideje, tako i ova knjiga na gotovo 300 stranica, velika iznašašća modernog doba povezuje s porukom Isusove Radosne vijesti i nastojanjima kršćanskih Crkava.
Ideja jednakosti i laičnosti u temelju Crkve
Trudi se pronaći kršćanske korijene u 11 velikih tema koje obrađuje: univerzalnost, osoba, žena u evanđelju i kršćanstvu, laičnost, primat ćudorednosti, znanost i kršćanstvo, umjetnost u kršćanstvu: tijelo Boga stvoritelja, društvena utopija, kršćani i oružani sukobi, radosna vijest o pravima čovjeka te kršćanstvo: religija budućnosti religije. To su također i poglavlja knjige.
Ovo je vrlo stručna knjiga i, premda je svatko može čitati, zahtjeva pozornost i, svakako, čitanje bez predrasuda jer je njezina velika nakana, odgovarajući na pitanje doprinosa kršćanstva svijetu, prikazati istinu. Od ovog djela ne treba očekivati apologiju zasluga Crkve kako bi naslov dao naslutiti, ali ono doista uspijeva, bez idealiziranja, povezati misli i ideale kršćanstva kao presudno važne za naš suvremeni svijet.
Posežući za porukom Svetog Pisma kao polazištem te opisujući pozitivan polet i doprinos kršćanstva u njegovim prvim stoljećima, zatim kritički ističući i navodeći bitne točke u razvoju kršćanske svijesti kroz stoljeća, ovo djelo gotovo u svakom poglavlju zaključke pronalazi u sadašnjem stanju, nauku i djelovanju Crkve, posebno uzimajući u obzir obnovu i doprinose Drugog Vatikanskog koncila.
Spomenimo ovdje neke od zaključaka iz knjige. U poglavlju o univerzalizmu ona razmatra kako je kršćanska ideja da su svi ljudi djeca istog Boga utkala temelje ljudskim pravima i međunarodnim zajednicama i organizacijama. Osjećajući se poslanom cijelom svijetu, Katolička Crkva oduvijek promiče univerzalističku viziju, predstavljajući se kao Crkva svih ljudi, a napose malenih, siromašnih, onih u potrebi.
Kršćanstvo se ne boji napretka
U evanđeoskom odlomku "Podajte caru carevo, a Bogu Božje," nalazimo klicu laičnosti. Iako je Crkva kroz povijest zadirala u područje vlasti, onda prihvaća Deklaraciju o slobodi vjerovanja i njoj je prvoj jasno da nitko ne smije biti prisiljen postupati protiv svoje savjest. Ideja građanske i vjerske neovisnosti i slobode u kršćanstvu postoji od početka, no tek je u novije vrijeme postalo jasnije da "vjera može samo dobiti na snazi prihvaćajući izazov koji joj upućuje nevjera, a ateizam može samo mjeriti svoje granice pred izazovom koji mu upućuje vjera".
Poglavlje o znanosti utvrđuje kako je upravo kršćanski mentalitet pogodovao razvitku znanosti i tehnologije što nalazi svoje početke već na prvim stranicama Svetog pisma u kojima Bog povjerava ljudima zemlju da je ispune i sebi podlože. Premda Crkva nije bila otvorena prema otkrićima npr. Galileja od kojeg i počinje moderna znanost, jer se nije držala Augustinova zaključka da nam je Sveto pismo dano da "naučimo kako se ide u nebo, a ne kako nebo ide" te je u prosudbi otkrića pogriješila. Ipak kršćanstvo otac znanosti zbog svoje otvorenosti prema svijetu i okrenutosti prema budućnosti i, iako će se nekima činiti suprotno, kršćanstvo se ne boji promjena, već naprotiv želi napredak. Stoga nije čudno što su i druge civilizacije imale nužne temelje za izgradnju znanosti (npr. Kina) ali im je nedostajao kršćanski, stvaralački polet.
Sve u svemu, ova knjiga kao zbirka stručnih eseja, ozbiljnim će čitateljima ponuditi nove i korisne poglede na utjecaje i doprinose kršćanstva, za kakvim naše vrijeme ima potrebu. Katolička Crkva u ljudima vidi Božjeg partnera i braću međusobno, a to može i ubuduće samo štititi čovjeka protiv bilo kakve zlouporabe njegova dostojanstva, istine i slobode. I dok neki predviđaju skori kraj kršćanstva i religija općenito, ova knjiga u kraju kršćanstva kao religije vlasti nad društvom vidi priliku novog poleta u kojem će kršćanstvo i nadalje inspirirati stvaranje boljeg svijeta za sve ljude bez obzira na naciju, kulturu, rasu i vjeroispovijest.
Autor: Anđelko Katanec
Post je objavljen 11.06.2011. u 13:45 sati.