OBJEKTI BEZ STANDARDA - ULASKOM U EU - JAVNO ĆE
BITI OBZNANJENI
Prilikom održavanja redovne godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge 1.6 u Bukevju prisutnima se obratio i dr. Ivan Jakopović načelnik za poljoprivredu i agro ekonomiju Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Govorio je o mliječnom sektoru koji je već kroz zakonodavne akte prilagođen prema propisima EU. Rekao je da je „ zadenjih 12 zemalja koje su postale članice EU poljoprivredu rješavalo s jednim poglavljem. Hrvatska je dobila dva poglavlja: poglavlje 12 Sigurnost hrane i fitosanitarna zaštita, i poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj. Oba su poglavlja zatvorena i napisano je zajedničko izvješće“.
Dr. Ivan Jakopović više je puta u Školi praktične nastave, koju je Hrvatska mljekarska udruga organizirala na Sljemenu u Centru za travnjaštvo, iznosio informacije o ispregovaranim stajalištima u sektoru mljekarstva. Dr. Jakopović je bio pregovarač u sektoru mljekarstva te je s toga kompetentan govoriti o tim informacijama.
Ali zbog vrlo loše komunikacijske strategije koju Ministarstvo poljoprivrede ima za informiranje javnosti i poljoprivrednika o temi zajedničke poljoprivredne politike EU, koja po završetku pregovora i ulaskom u EU, postaje obvezujuća i za Hrvatsku, – prenosim informacije koje je izrekao dr. Jakopović 1.6. i u Bukevju.
Naime više je puta dr. Jakopović govorio o toj temi, što sam prenosila na blogu, no neke su se informacije ponavljale, kao i u ovom tekstu, a neke su potpuno nove. Da postoji strategija iznošenja informacija, pristup bi bio drugačiji!
Evo što je rekao dr. Jakopović :
„A što je zajednička poljoprivredna politika? To je pravni institucionalni okvir odvijanja proizvodnje u zemljama EU , jedna je od prvih tzv. politika, tako je ona već u onom Rimskom ugovoru iz 1957. koji je temelj osnivanja Europske zajednice. Njena je osobina ( osobina poljoprivredne poltike op.a) da se vrlo često mijenja. Značajna je u tome da se u toj zajedničkoj politici koriste značajna sredstva zajednice namijenjena potpori i materijalnom praćenju razvoja poljoprivrede.
Dakle potpora se sastoji od dva stupa, 1. potpora proizvodnji i uređenju tržišta ( potpora farmama SPS, tržni redovi, izvozne subvencije, proizvodna ograničenja ) i 2. potpora ruralnom razvoju, potpora iz proračuna -mogu biti dodana i nacionalna sredstva, kroz tri osi: a. povećanje konkurentnosti, b. štićenje okoliša, i ruralni razvoj i LIDER kao posebna os.
Prava na potporu stvaraju se na temelju prava iz ranijeg razdoblja, iskazanom u novčanom iznosu bez obzira da li će farmer u idućem razdoblju se baviti tom proizvodnjom. Proizvođači u tom modelu imaju slobodu izbora - što proizvoditi. Nitko njega više ne pita da li si posijao kukuruz, pšenicu ili nešto treće. Jedina obveza koja mora zadovoljiti uvjete tzv. višestruke sukladnosti je pitanje čuvanja zemljišta, dobrobiti životinja i njihova zdravlja. Drugi dio prvoga stupa je zajedničko uređenje tržišta. U početku je to bilo središnje mjesto zajedničke politike, da se tu trošilo najviše novca, tu su bila skladištenja, izvozne subvencije, a danas se taj dio smanjuje. U mliječnom sektoru radi se prije svega o skladištenju mliječnih proizvoda, o maslacu i mlijeku u prahu.
U okviru zajedničkog uređenja tržišta postoje tzv. proizvodna ograničenja gdje je od značaja za nas mliječna kvota koja funkcionira u EU od 1984. godine, a završava 2015. Reforma CAP-a postupno se smanjuje zbog potpore trženja poljoprivrednih proizvoda.
DRUGI STUP. To je ruralni razvoj, u postupnom je porastu i on raste. Dijelom se financira iz proračuna, a dijelom umanjenjem sredstava iz prvog stupa – to je tzv. modulacija. Sredstava se ostvaruju na razini pojedine zemlje, na temelju njezinog programa ruralnog razvoja . I u nas se radi program ruralnog razvoja i tu treba planirati kako raspoloživa sredstva iskoristiti. Svaka zemlja može odrediti mjere koje će provoditi i za koje će tražiti sredstva .
REZULTATI PREGOVORA koji se odnose na mliječni sektor. U poglavlju 12 _ svi objekti za preradu mlijeka u RH moraju u trenutku pristupanja biti usklađeni s pravnom stečevinom EU ( piše u zajedničkom izvješću) Imamo iznudbu da možemo do 31. 12. 2015.godine imati objekte koji nisu usklađeni s ovim uz sljedeće uvjete: ti objekti moraju već danas biti dio nacionalnog programa za uređenje objekata koje je svojevremeno kada se pregovaralo u poglavlju 12, izradila veterinarska uprava.
Prije ulaska u EU će se javno objaviti popis objekata iz prelaznog razdoblja. Svi objekti u trenutku ulaska u EU koji nemaju EU standard, javno će biti obznanjeni i proizvodi iz tih objekata moći će ići samo na tržište RH i trećih zemalja i ti će proizvodi morati imati posebnu oznaku. To je jako težak uvjet, ali drugačije nije moglo.
U trenutku ulaska u EU svaki objekt koji neće biti u dijelu nacionalnog programa i na popisu za prijelazno razdoblje, morati će prestati s radom. Svi ovi koji se nalaze u ovakvoj kombinaciji skrećem pozornost , nastojati maksimalno brzo steći uvjete.
Polučili smo odlične rezultate u kvaliteti mlijeka, čak 93% mlijeka je prema EU standardima. Tko nema EU klasu mlijeka mora raditi na tome da je što prije stekne, jer u protivnom nema mogućnosti da se duže bavi mljekarstvom.
Iz poglavlja 11: Izravna plaćanja 373 milijuna eura, ruralni razvoj 352 milijuna eura. Od godine ulaska u EU 100%, RH je dobila jedina, zbog miniranog zemljišta još 9,6 milijuna i sektor vinarstva je dobio još 10,8 milijuna i to je ukupno 745,4 milijuna eura, što je oko 5,5 milijardi kuna godišnje.
Dobili smo nešto što nisu drugi. Imamo pravo da iz ruralnih sredstava iz 353 milijuna eura u prve tri godine članstva uzmemo po 20% za financiranje direktnih potpora i imamo pravo da iznos plaćanja po korisniku, prema pravima koje ćemo izračunati da bude 100% već u prvoj godini članstva. To je velika stvar, sve druge zemlje su imale manje od toga, 50%, 60% tek.
Proizvodnja mlijeka u EU nema potpore i nije to bilo priznato ni drugim zemljama. Mi smo uspjeli, bilo je dosta pričanja – potpore su se uspjele sačuvati.
Što se tiče uređenja tržišta, RH ima zakon o uređenju tržišta. Imamo tržni red za uređenje tržišta, imamo pravilnik o mliječnim kvotama, radimo pravilnik o školskom mlijeku, tržni red za goveđe meso u kontekstu govedarstva, ulaskom u EU Hrvatska stječe pravo na izvoznu subvenciju za proizvode koji se subvencioniraju u EU i na zaštitu od prekomjernog uvoza. Ove su dvije pozicije su vrlo bolne. Mi se praktički ne možemo zaštiti na učinkovit način od prekomjernog uvoza, jer imamo obveze zbog WTO-a. Ne možemo ni subvencije dati.
MLIJEČNA KVOTA. Ona je od 1.4. 2012 -31.3.2015. godine. imamo Imamo jedno pravo koje drugi nisu imali, a to je kvota A i kvota B.Isporuka mljekara direktne prodaje u većini zemalja postavljena je tako da se prijelaz iz jedne u drugu kvotu obavlja individualno ( iz kvote A u kvotu B npr.) Mi smo dobili pravo da kod potpisivanja pristupnog ugovora napravimo preraspodjelu kako hoćemo. To je dobra stvar. Trebamo samo utvrditi da li nama ovdjete treba 77 milijuna kg mlijeka, ili nam treba 177. Imati ćemo pravo na povećanje za još 2% zbog tzv. restrukturiranje sektora,“ ako potrošnja mlijeka na farmi opada od 2008. do ulaska u EU“.
Još jedno: sadržaj masti koji se uzima u obzir je 4,07. Kada pogledate, kvota se obračunava na količinu masti, a ne mlijeka, tako da je to vrlo značajno. Imali smo tu prvi statistički podatak sa 3,89 ili 3,90 . Pomogli smo si sa središnjim mljekarskim laboratorijem sa statistikom. Slali smo podatke u statistički ured u EU tako da smo izborili 4,07 .
RURALNI RAZVOJ. Na ovaj iznos 352 milijuna eura ide još jedan iznos, ide još 20-25 % zavisno od Mjere, jer to su hrvatska nacionalna sredstva. Dobili smo pojednostavljeni model korištenja, mogućnost korištenja manjeg broja mjera, zbog ratnog razdoblja. Dobili smo još dvije stvari 1. posebne mjere potpore do 2017. za samo opskrbna gospodarstva, nešto na crti onoga nekonkurentnoga i uspostavu proizvođačkih organizacija.“
Post je objavljen 09.06.2011. u 06:14 sati.