Mjere sigurnosti povodom dolaska pape Benedikta XVI u Zagreb glavni će grad doslovno paralizirati tijekom vikenda. Osiguranje toj razini moglo se je vidjeti još samo tijekom dolaska bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha ili pak za vrijeme Zagrebačkog samita 2000. godine. Postoji li u Hrvatskoj stoga realna opasnost za poglavara katoličke crkve ili su sigurnosne mjere predimenzionirane?
Papin posjet ima državnički i pastoralni karakter; papa kao šef grada-države Vatikana nema gotovo nikakav politički značaj, no papa kao poglavar Katoličke crkve s gotovo 1,2 milijardi vjernika u svijetu ima izuzetnu političku i moralnu snagu.
Njegov prethodnik Ivan Pavao II bio je na 103 pastoralna putovanja. Kao prvi papa Slaven, iz ruskom čizmom tlačene Poljske i u vrijeme Hladnog rata i podijeljene Europe imao je golem politički utjecaj. Ne treba zaboraviti da je on i prvi papa koji je ušao u sinagogu i džamiju. Pa ipak, atentat na njega izvršen je doslovce pred njegovim kućnim pragom, na Trgu sv. Petra.
Pontifikat Benedikta XVI odvija se u posve drugačijim globalnim političkim okolnostima. Hladnog rata više nema, postkomunističke zemlje su manje ili više uspješno prošle kroz tranziciju, no strah od komunizma zamijenila je globalna paranoja od terorizma. Iako Vatikan njeguje dobre i korektne odnose s predstavnicima svih vjera i nacija, no ne treba zaboraviti 2006. godinu. Papa je tada, na samom početku pontifikata na sebe navukao bijes islamskog svijeta govorom u njemačkom Regensburgu u kojem je islam indirektno povezao s nasiljem. Odnosi Svete stolice i muslimana na neko su vrijeme bili znatno narušeni, no Papa se ispričao za eventualne propuste i naglasio da je njegov govor krivo protumačen.
Unatoč svemu, prof. Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost i međunarodne odnose s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra da Benediktu XVI ne prijeti nikakva opasnost od terorističkih organizacija.
'Ne vjerujem da postoji bilo koja organizacija s konkretnim planovima, no s obzirom na globalnu situaciju, rizik uopće ne smije postojati', rekao je Bilandžić za tportal. Pojasnio je da je terorizam racionalna kategorija, da uvijek mora postojati jasan motiv za napad, ali i cilj. Prema njegovom mišljenju, motiva za atentat na Papu nema.
Unatoč tome tvrdi da su najviše mjere sigurnosti posve opravdane. Papa je državni i vjerski poglavar i u takvim se slučajevima po standardu i rutini provode najviše mjere osiguranja jer se ne može dozvoliti ikakav rizik, pojašnjava Bilandžić te ističe da se mjere nikada ne rade napamet, već prema procjeni.
'Rizika ne smije uopće biti. Kada bi se nešto dogodilo, posljedice bi bile nesagledive', zaključio je.
Post je objavljen 03.06.2011. u 15:40 sati.