Marketing
Oj, živote...
Oj živote...
Jutros sam se probudila pokisla. Balkonska vrata širom otvorena. Ciklona je učinila svoje. Donijela je kišu u moj krevet. Rotterdam, Haag i TV prijenos dočeka ratnog zločinca Ratka Mladića donijeli su sjećanja na prve ratne dane u Sarajevu. Sjećanje na njegov glas u eteru i naredbu podređenim vojnicima da nas granatama unište te „razvuku nam pamet“.
Oj, živote...
Gledam Haag, gledam rušenje Grada na „Yuo Tube“ i vrtim film. Gori kuća na uglu Kralja Tomislava i ulice Danijela Ozme. Gori dom glumca Josipa Pejakovića* (autor monodrame: Oj živote..). Ljudi u posljednji tren napuštaju dom sa stvarima na brzinu pokupljenim. Iza njih sve u plamenu, u rukama kašika za cipele i ključevi od stana.
U glavi film.
Sa balkona sklanjam Majku. U dimu, prašini, razaznajem u njenoj ruci metlicu kojom pokušava očistiti uništeni balkon. Oko nje, nigdje simsa, okvira prozora, balkonskih vrata...Na asfaltu jutro će pokazati tri kratera od 155-tice i rep jedne ne eksplodirane granate, zabijene u temelje zgrade...
Gore ulice, gori kvart do kvarta...
Oj, živote...
Sredinom svibnja 1992. u podrumu 200 metara od Predsjedništva i 100 metara od Josipovog doma u plamenu, književnik Avdo Sidran i njegova kćerka Miranda čekaju prestanak minobacačke paljbe s brda...
Krajem svibnja 2011. Avdo će do Beograda, Ratko iz... Do Haaga. Na aerodromu Roterdam, dočekat će ga kao državljanina BiH, veleposlanica iz Sarajeva, Miranda Sidran.
„Čovjek“ u hangaru na aerodromu časka ruku pod ruku s veleposlanicom. Pita Mirandu za zdravlje, za Avdu, tvrde novinari, te kako se živi u Sarajevu, zašto kasne penzije, jel netko u njegovoj kući u Pofalićima?...
Neki fin „čovjek“...
Miranda k*o svaki merhametli domaćin iz Bosne, ljubazno odgovara pratiće starinu do helikoptera. Možda i do Haaga. Radi sigurnosti, nikada se ne zna.
Obećava da će ako mu što bude trebalo, žurno „poslati“ u Haag. Ljudski je...
Teško je biti i ostati; čovjek-čovjeku, čovek-čoveku, covik-coviku...
Čovjek, kako to gordo zvuči...
A, može se...
... treba raditi s njim od malena...
Oj, živote...
Vrijeme, vreme, vrime, jednostavno curi...nepovratno...
Post je objavljen 02.06.2011. u 08:02 sati.