Gotovo je i nemoguće zamisliti safari po kalelargi ili bolje rečeno u ovo doba ljetne omare, pustinjski safari bez male oaze ploča,singlica,cd-ova i ostalih blagostanja . Ne, nije fatamorgana,oazom (trgovinom) još k tome ordinira i čovjek pomalo robinzonskog imidža, umirujuće pojave, blagonaklona pogleda.Leute moj, Toma Bebić je uskrsnuo! Trgovina se ne ubraja među one komercijalno dorađene s blještavim,iluziornim reklamama koje u svojoj biti i ne služe svrsi osim što nagrđuju identitet povijesnog grada i uzurpiraju normalnu dioptriju. Za jutarnjih sati i lijepa vremena, kad zrake sunca formiraju svoje pravce među pomalo oronule i derutne kamene objekte, trgovina se budi i razgibava uz legendarne hitove Michael Jacksona-a -pokoj mu duši, nestašnom Amy ,raspamećenim Clash-ovcima ili pak Mladenovim riječima: „Svanulo je, sunce je granulo u sobu,pomislih : "Još jedan dan manje bliže grobu.". Jedan pogled na izlog trgovine dovoljan je za buđenje one nesretne konzumentske žudnje i samim time dovođenja u opasno stanje vlastitog tekućeg računa. Glavni akter i krivac, prodavač,skriven pod pseudonimom Pajdo,ima smisla za glazbeni aranžman,domišljato raspačava „vodu“ za sve glazbene preferencije i smjerove -od Sex Pistolsa do Mile Hrnića-kako mu onda odoliti! Interijer popušta dašku socijalizma ali ne i ondašnjim hitovima koji su žarili i palili ulicama i trgovima ,glazbena atmosfera je drugačija, neko novo,posrnulo vrijeme koje kao da potajice nalazi inspiraciju za svoj izričaj u relikvijama prošlosti. Jesi li pročitao kolumnu Ante Tomića o ojkanju u zagori? (priupitam Pajdu s vrata trgovine); Naravno!(odgovara Pajdo smijuljeći se);Ajde,dide,povedi! Ooo-o-o-o! Ooo-o-o-o-oooj!dabogda se privrnila na me prikolica puna udovica Ooo-o-o-! Ooo-o-o-o-ooj!(zagrmim gromoglasno); Hahahahaha (grakne Pajdo u smijeh)...uđi,razgledaj,možda nađeš nešto po volji(nastavlja). Uđem naravno,razgledavam neko vrijeme i odlučim se na koncu za kupnju cd-a uvijek obožavanog R.E.M.-a, Depeche Mode po preporuci Pajde te neizostavni album za vlastitu,još uvijek skromnu kolekciju-OK Computer RadioHead-a. Nastavljam neobavezan razgovor s Pajdom o životu,ljudima,književnosti,vremenu dok istovremeno nepoznati prolaznik pritišće nos na izlog izvrčući glavu u smjerovima poretka riječi imena albuma tvoreći tako uličnu grotesku.Zanimljivo je i ponekad smiješno promatrati ljude iz Pajdine perspektive kako besciljno koračaju gradom u potrazi za svojom oazom, nestrpljive adolescente kako neartikulirano upadaju u trgovinu željno iščekujući najnoviji album Shakire ili pak svakodnevne šetače u potrazi za malo topline i razgovora. Pajdo bi onda mogao u neku ruku biti i psihoanalitičar bez licence.
Nakon dugo izbivanja ,u popodnevnim satima mjeseca svibnja,odlazim u posjet trgovini.Pajdo nepromijenjen,pomiren svojom pojavnošću. Kako si,kako život ? (pitam s vrata) ; Dobro,živi se pomalo. (odgovara Pajdo); Ima li što na akciji? (upitam nadajući se); Uvijek ima nešto,recimo album Moon Safari za samo 49 kn!(zadovoljno će Pajdo); Imam taj! (poviknem sretna zbog tog saznanja i dalje stojeći na vratima, s jednom nogom u odlasku).Vidimo se,moram dalje!(pozdravljam Pajdu i ostavljam Air iza zatvorenih vrata).
Post je objavljen 26.05.2011. u 23:02 sati.