Uroni svojim blagim pogledom
duboko u moje sumnje...
okupaj sve moje strahove
prozirnošću kristala...
dodirni sva moja vrištuća pitanja
vulkanskom snagom razaranja.
Sruši moju ranjivost
isprepletenim prstima
i dodirom jačim od stijena...
ušutkaj sve moje dvojbe ,
viteškom odlučnošču...
Dotakni me riječima
koje ne želim čuti
a sanjam ...
u svim nijansama mojih samoća
kupi me mislima
i sjajem dječačkog srca...
Zaroni najdublje...
tamo gdje niti ja ne idem
ili izbjegavam ići...
u podzemlje mog bića
u najkrhkije i staklenaste
dijelove mene.
Post je objavljen 22.05.2011. u 22:38 sati.