Posted by: martavlainic on: December 28, 2008
Jedno od glavnih obilježja glazbene produkcije danas je masovnost. Na tržištu se pojavljuje određeni broj bazvrijednih glazbenih djela, na temelju kojih djeca i mladi formiraju vlastiti glazbeni ukus. Glazbenoj nastavi u školi zadatak je stvoriti glazbenu publiku koja će znati odabrati kvalitetna glazbena ostvarenja. Prve napore u tom smjeru potrebno je poduzeti u predškolskom i školskom razdoblju.
Dječji vrtić Špansko
U dječjem vrtiću “Špansko”, u Zagrebu, provodi se program glazbenih radionica namjenjenih stručnom usavršavanju odgajatelja. Radionice se temelje na priručniku Skočizvuk koji je usmjeren ka glazbenoj naobrazbi najmlađih naraštaja. Autori i voditelji radionica su Elvira i Renato Happ. Odgojiteljica Suzana P. je tijekom intervjua rekla da je u mlađoj jasličkoj grupi s djecom provodila igre temeljene na glazbi i pokretu koje su djeca pozitivno prihvatila. “Zadovoljna sam s radionicom.”, izjavila je Suzana P.
Glazbeni centri (kutići) u dječjem vrtiću “Špansko” su bogato opremljeni neobičnim glazbenim instrumentima, koje su načinili odgajatelji na jednoj od radionica “Skočizvuka”.
Glazbeni centar
Čim je glazba postala sastavnim dijelom čovjekova života, postala je i predmetom odgoja. Stoga se može reći da je glazbeni odgoj star kao i sama glazba. Zadaci glazbene nastave su stjecanje znanja o skaldateljima, usvajanje određenog broja pjesama i pojmova, razvijanje slušnih i kreativnih sposobnosti kao i formiranje pozitivnih stavova o glazbi. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe i glazbenog stvaralaštva. Bit estetskog glazbenog odgoja, odgoja za lijepo, je otkrivanje svijeta umjetničke glazbe djetetu.
Na glazbeni ukus djece u velikoj mjeri utječu roditelji, vršnjaci i masovni mediji. Smatra se da je kritički period za glazbeni razvoj od treće do šeste godine, stoga je moguće planirati glazbene aktivnosti koje bi potakle takav razvoj. Janja Črčinovič-Rozman navela je u svojoj doktorskoj disertaciji “Utjecaj glazbenog odgoja na mišljenje učenika osnovne škole o ozbiljnoj glazbi” slijedećih šest skladbi koje su puštane učenicima: Menuet II iz Muzike za vatromet G. F. Händela, Adagio cantabile – 2. st. Patetične sonate L. van Beethovena, U pećini gorskoga kralja – 4 st. I. suite Peer Gynt E. Griega, Ples žrtve – 13. st. suite Posvećenje projeća I. Stravinskog i SkočizvukSequenza III L.Beria. Te skladbe predstavljaju glazbeni izbor kojim se može potaknuti interes djece prema klasičnoj glazbi.
Dječji stavovi se počinju formirati u ranom djetinjstvu u kojem se stječu prva glazbena iskustva. Djeca su otvorena prema novim spoznajama, a tako i prema nepoznatoj glazbi. Zanimljivo je da djeca mlađeg školskog uzrasta imaju pozitivnije mišljenje o klasičnoj glazbi čemu pridonosi glazbena nastava u školi. Glazba djecu veseli i obogaćuje njihov život.
Kakvo će djeca steći mišljenje o slušanoj glazbi ovisi i o ljubavi roditelja ili učitelja prema glazbi koja se očituje u njihovim verbalnim i neverbalnim porukama. Također je potrebno stvoriti toplu, poticajnu atmosferu koja će utjecati na dječje uživanje pri slušanju i na prihvaćanje estetskih vrijednosti glazbe.
Prenosimo: Marta Vlainić
Post je objavljen 22.05.2011. u 07:00 sati.