Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/drugopoluvrijeme

Marketing

Kolko buke zbog malo zelenjave;)

Svakako jedna od najkontroverznijih zelenjavi zadnjih stoljeća je trava. Ne svaka trava, nego ona, Bin Ladenova.
Kontroverze su se javile onda kad je netko biljku koja je bila u uporabi sam bog zna koliko stotina godina proglasio nelegalnom. Primjena te biljke je strahovito široka, ne govorimo samo o metodi za ljepši san nego o papiru, hrani užadi i tkanini, ali o tome malo kasnije.

Idemo prvo o nekim tezama i tome što liječnici kažu. Nedavno sam gledala emisiju u kojoj je čovjek tvrdio da se uljem indijske konoplje izliječio od raka. Rezerva s moje strane, big time.

Za početak na rubu znanosti mi nitko ne garantira da dotični govori istinu i da su njegovi nalazi autentični, a s druge strane čak i da je tako citiram daleko stručniju osobu od sebe: a rak se izliječi i kemoterapijom, i operacijom i radioterapijom ili kombinacijom, a ponekad se spontano povuče, dakle čak i da govorimo o nekom tko se izliječio, treba imati na umu da je vrlo diskutabilno i teško procjenjivo što je za to zaslužno.

Bile su i priče o ljudima koji su rak navodno izliječili prelaskom na vegetarijansku, vegansku prehranu, isključivo sirovom hranom, nekim ljekovitim biljkama, vodom, bioenergijom i koječime. Jesu li ili nisu, ako je u pitanju i placebo, drago mi je da je pomoglo, manje bitno što.


Potvrđeno je pozitivno djelovanje marihuane na Alzheimerovu bolest odnosno da se smanjuje njezino pojavljivanje, našla sam podatak da pomaže kod epilepsije i glaukoma kao i kod anoreksije i mučnine (pri čemu na mučninu ne mislim da je nekom muka jer se prejeo ili jeo pokvareni burek, ili oboje, već na ozbiljne mučnine koje su posljedica agresivnih terapija kao što je kemoterapija).
Pozitivno utječe simptome multiple skleroze, reumatoidnog artritisa. Ovdje ne govorimo o pušenju marihuane nego o medicinskom kanabisu, i konzumaciji istog u hrani.

Pušenje se ne preporuča iz više razloga prvi je činjenica da marihuana u kombinaciji s duhanom uzrokuje veću pojavu plućnih emfizema (3x nego samo duhan) jer djeluju sinergijski i pušenje kao način unosa povećava zasićenje krvi s ugljikovim monoksidom.

Poznato je da je on otrovan, no većina ljudi ne zna konkretno zašto; veže se na hemoglobin umjesto kisika, dakle ugušit će vas odnosno otrovati jer neće dozvoliti kisiku da se veže u krv.

Medicinski kanabis ima veću efektivnost od rafiniranih tableta koje sadrže iste spojeve („kanabinoide“)


Protivnici marihuane često kao posljedicu konzumacije navode psihička oboljenja, a najviše se spominje shizofrenija. Posebno atraktivno za prezentaciju laicima koji nemaju baš nekog pojma o tome što je to shizofrenija (da tu sam ako netko pita, pitam i ja da ne skitam), ali je jako dobra za poplašiti ljude jer jako grozno zvuči.

Čak ni vrlo visoke doze ne izazivaju psihozu, (14-28g tijekom više od 3mj.) ali je izazvala nedostatak motivacije, nizak libido, lijenost, slabu koncentraciju, probleme kratkoročnog pamćenja, povećani apetit, depresivne misli i vrlo blagu paranoju, ali nikako psihotičnu paranoju - gubitak doticaja sa stvarnosti.

Kad prestane korištenje marihuane prestaju i ti simptomi.

Ovisno o vremenu upotrebe i količini konzumirane marihuane iz organizma se eliminira tijekom 13-90dana, to ne znači da toliko dugo traje utjecaj marihuane već da toliko treba da se iz organizma uklone svi njezini tragovi koji na organizam nemaju nikakvog efekta.

Ono što djeluje na centralni živčani sustav uklanja se iz organizma vrlo brzo.
Kao supstanca izaziva psihičku ovisnost (fizička je moguća zbog nikotina, ali je daleko slabija nego kod cigareta i ne izaziva jaku apstinencijsku krizu u tjelesnom smislu kod vrlo visokih doza može doći do lošeg raspoloženja, nesanice, nervoze i sl).

Argument kojim se mnogi nabacuju, a to je topivost THC-a u masnom tkivu i organima, to stoji, ali ljudi zaboravljaju da se na taj način veže i vitamin A, estrogen i još hrpa drugih spojeva. Stanice te supstance otpuštaju određenom brzinom koja ovisi o metabolizmu stanica i dugotrajnosti izlaganja nekoj supstanci.

Asocijacija sa marihuanom (bez drugih supstanci i alkohola) i nasiljem je skoro nepostojeća.



Kad govorimo o povezanosti marihuane i shizofrenije ili nekih sličnih oboljenja nije riječ o korelaciji tipa marihuana je izazvala nego ljudi s tim oboljenjima sebi pokušavaju pomoći korištenjem različitih supstanci, korelacija povezanosti je visoka, ali ne kao uzrok već posljedica, čime se vrlo lijepo može manipulirati u studijama ili člancima, sve po potrebi političkog faktora.


Najčešća supstanca asocirana sa shizofrenijom je duhan, i opsesivna i ogromna konzumacija cigareta (40 - 60 na dan) je fenomen jako cesto povezan sa shizofrenijom, daleko vise od bilo koje druge a pogotovo marihuane, no nitko ne tvrdi da cigarete uzrokuju shizofreniju.



Klasifikacija droga (recimo bolje supstanci) po ovisnosti koju izazivaju, smrtonosnosti i neurotoksičnosti je također zanimljiva:
1)najteža grupa:kokain, heroin, alkohol
2)srednja grupa: benzodiazepani, duhan i halucinogeni
3)najblaža:kanabis


Spominjanje da heroin izaziva psihičku ovisnost kao i marihuana također u svrhu manipulacije podacima, jer samom idejom da je nešto kao heroin ljudima se ledi krv u žilama.


Nigdje se ne spominje da heroin uzrokuje vrlo jaku fizički ovisnost s apstinencijskom krizom u klasičnom smislu, znojenje, proljev, povraćanje, aritmije.

Psihička ovisnost je posljedica i profila ljudi koji povezujemo s heroinom, a to su uglavnom vrlo teško traumatizirana djeca kojima heroin pomaže da izrastu u teško traumatizirane odrasle ljude.


Ovakvim načinom političkog manipuliranja podacima gdje se marihuana prezentira kao nešto vrlo štetno dok s eu isto vrijeme potiče proizvodnja alkohola i duhana jer na njih se plaća porez i svi sretni i zadovoljni jer kad utjehe nema u vodi, u trgovini na polici s cugom možda ima.

Kad govorimo o legalnosti i ilegalnosti možemo naišla sam na podatak da razdoblje ilegalnosti iznosi manje od1% ukupnog vremena. Do početka 20.st u Americi uopće nije bila poznata srha zbog koje se marihuanu kriminalizirano iako je 300godina bila na teritoriju Amerike.

Prvi američki zakon koji spominje konopljuje vjerovali ili ne onaj koji naređuje uzgoj, Jamestown Colony, 1619.g u Virginiji, za neuzgajanje konoplje ste tad mogli završiti u zatvoru, a uzgoj se od strane države i poticao.


Prvo spominjanje škodljivosti marihuane se javlja pod velom rasizma. U Kaliforniji je donesen prvi zakon kojim se zabranjuje priprema konoplje, zbog Meksikanaca koji su je donijeli prozvana „locco weed“. U Salt Lake City su marihuanu donijeli vjerovali ili ne Mormoni, a crkva im je zabranila iz čeg proizlazi još jedan zakon koji zabranjuje. Nakon toga kreću zakoni koji brane marihuanu: Wyoming (1915), Texas (1919), Iowa (1923), Nevada (1923), Oregon (1923), Washington (1923), Arkansas (1923) iNebraska (1927), ali smatra se da je to usmjereno isključivo protiv meksičkih doseljenika.

U Montani je 1927 u novinama netko komentirao ponašanje korisnika marihuane koji glasi prevedeno ovako:uzme malo te stvari i odmah si umisli da je izabran za predsjednika Meksika pa počne ubijati političke neprijatelje. Ništa manje interesantna nije ni izjava teksaškog senatora koji je tad izjavio: Svi Meksikanci su ludi i ta trava ih čini takvima.


Nisu jedini kamenčić u cipeli bili Meksikanci već i jazz glazbenici najvećim dijelom crnci.

Marihuana je postala dio glazbene scene tog (Louis Armstrong’s “Muggles”, Cab Calloway’s “That Funny Reefer Man”, Fats Waller’s “Viper’s Drag”).

Opet se vraćamo na onu priču o rasizmu.1934.godine u novinama piše ovako: Marihuana crncima daje hrabrosti da gledaju bijelog čovjeka u oči, stanu na sjenu bijelca i bace oko na bijelu ženu.

Pa su počele kolati glasine da baš svi ti čudni doseljenici čudnih boja koža bijelu djecu kvare jer im nude marihuanu.

Riječ još iz vremena Marka Pola assassin – ubojica, hasheesh-eaters , hashashin, jer su profesionalni ubojice konzumirali hašiš u ogromnim dozama, a nakon što je djelovanje popustilo bili su apsolutno odani svom gospodaru, jer im je on omogućavao pogled na raj.



Do 1930.godine takve glasine su dovele do percepcije marihuane kao tvari koja uzrokuje izuzetno nasilno ponašanje.
Zanimljivo je da je u tom razdoblju recimo bio dozvoljen kokain, ali je njegovo korištenje bilo jako dobro oporezovano, kao i drugi opijati. I dok je sve to bilo legalno osniva se 1930. Federal Bureau of Narcotics ( Harry J. Anslinger je bio upravitelj), sve zbog neke tamo marihuane.



„ Ima 100 000 pušača marihuane u SAD-u, većinom su crnci, Filipinci, Hispanci i zabavljači. Njihova sotonistička glazba, jazz i swing navodi (poštene bijele kršćanske) žene na seksualne odnose s crncima(ma je li baš taj korov u pitanju ili strah od nedostatnosti:)) zabavljačima i njima sličnima. „
“…osnovni razlog kriminalizacije marihuane je efekt koji imaju na taj izrod”
“Marihuana uzrokuje ovisnost i vodi svoje korisnike u ludilo, kriminal i smrt.”
“Stvara im iluziju da su dovoljno dobi kao bijelci”
“Marihuana vodi pacifizmu i komunističkom pranju mozga” (gdje nestade ono o nasilju)
“Ako popušiš džoint vjerojatnije je da ćeš ubiti svog brata.”
“Marihuana je droga koja izaziva najgore nasilno ponašanje u povijesti ljudskog roda”
A i assassin-priča je bila solidan argument: 1090, u Perziji je osnovan vjerski i vojni red čija je brutalnost i barbarstvo neusporedivo s ičim drugim i oni su konzumirali hašiš.“

Harry Anslinger i njegovom birou je od velike pomoći bio William Randolf Hearst, ne iz altruizma ili ne daj bože nekog osjećaja dužnosti nego iz osobnih i jako dobrih razloga.
Naime gospodin Hearst je imao novine koje su se ludo prodavale zahvaljujući tračevima i govoru mržnje protiv Meksikanaca (vidite li neki link s novinarstvom danas?), mrzio Meksikance jer je ostao bez 800 000hektara zemlje (to nisam uspjela naći kako i zbog čega,pa uzmite ovo s rezervom, ali kriv mu je bio Pancho Villa, navodno jel tako kaže), i nije htio da njegove tvornice papira imaju konkurenciju jer se papir mogao mnogo jeftinije mogao proizvesti iz konoplje i ta industrija se razvijala, a promijeniti način proizvodnje nije mogao jer je investirao ogroman novac u sječu drva za proizvodnju papira.


“Hašiš uzrokuje krvožednost.”


“Dolazi u ovu zemlju na tone a rob nije samo tijelo već i duša i srce čovjeka postaje rob okrutnosti i njezinih razornih“


„Marihuana je prečica do ludila, pušenje marihuane od onog što je nekad bio vaš um stvara skladište užasa“


„hašiš stvara ubojice koji ubijaju iz potrebe za ubijanjem“


“Korisnici tako stimulirani udisanjem sposobni su učiniti bilo što i većinu zločina počine upravo oni.”


Potpomagale su ih farmaceutske tvrtke kojima je odgovaralo da marihuana bude ilegalna(trebam li to objašnjavati?), ali tad je i napravljen prvi najlonski konop u tvornici Dupont (kemijska tvornica) i odgovaralo im je da se prirodni konop izbaci iz uporabe.


Forsiranjem riječi marihuana i konstantnim pričanjem o meksičkim doseljenicima koji puše drogu izbacili su iz svijesti ljudi činjenicu da je riječ o konoplji koji su koristili do tad bez ikakvih ideja o drogi.


Zanimljivo je to ispričao George Carlin govoreći o psihičkim poremećajima s kojima su se vojnici vraćali iz rata bazirajući se na isključivanje ljudskog faktora iz priče. U I. svjetskom ratu govorilo se shell shock – kratko i jasno, čovjek doživljava šok od eksplozija granate, u II. svjetskom ratu imamo nešto što se zove battle fatigue, zamor od bitke pa ono, donekle jasno, malo duže, malo manje vidimo čovjeka u toj priči. U ratu s Korejom javlja se sad nešto što se zove operational exhausture , a to je sad još bolje fora jer je to iscrpljenost izvođenjem neke operacije, ni rata ni čovjeka više u priči, i ono najbolje dolazi kao posljedica Vijetnama- post traumatic stress disorder, a to je ono što kod nas svi krivo izgovaraju pitiespi, i to sad može imati svatko tko je bio pod nekim stresom. I više nikog ne zanima čovjek s početka priče koji je doživio shellshock, jer bio je u ratu, bio je kad su udarale granate, i to je na njemu ostavilo traga. Mi sad ovdje u svijesti imamo pičkicu koja se teško nosi sa stresom. Sad vam to imaju i klinci koji se boje škole. Možemo li usporediti čovjeka koji je preživio rat i dijete koje se boji ispita? Oni kažu da možemo.


Ljudi su tu biljku koristili ne generacijama nego stoljećima. Manipulacijom riječi su zaboravili na biljku konoplju, na lijek, na hrpu drugih uporaba koje su dotad imali i vidjeli drogu.




Post je objavljen 13.05.2011. u 20:30 sati.