U magazinu Nature nedavno su pisali o ustanovi National Institute of Health (NIH) te o načinima na koji se novac troši za medicinska istraživanja i zdravlje.
Zanimljiv je komentar na ulaganje novca te na učinkovitost ulaganja. Navodno je NIH potrošio 2.45 milijarde dolara na traženje lijeka protiv raka (vezano uz rak pluća i pušenje) u prošloj dekadi, ali većina tog novca bila je usmjerena na otkrivanje molekularnih i genetičkih uzroka i tretmana, a ne prema promjeni ljudskog ponašanja.
Rak pluća i pušenje istražuju se na životinjama. Rezultati su raznoliki pošto ljudi udišu na usta, a životinje ne. Iznenađujuće je što toliko mnogo ljudi puši, i svatko od njih može biti svojevrstan model za pručavanje efekta dima cigareta, svakog od njih možemo ispitivati tijekom njegovog života, a može dati i uzorke prije i nakon smrti tako da se nužno dobivaju relevantni rezultati, ali ljudi troše novac na istraživanje efekata pušenja kod životinja.
Novac se može trošiti na epidemiološke studije, ispitivanje neinvazivnim metodama i na autopsije, ili još bolje, novac bi se trebao potrošiti na edukaciju ljudi tako da prestanu pušiti uopće.
Dakle, ozbiljno se razmatra da se ne ulaže toliko u povećanje količine znanja već u poboljšanje javnog zdravlja.
"Rather than be rewarded for maximizing knowledge production, (this institute would) receive funding based on its success at producing cost-effective public-health improvements."
Nisu to nimalo neobična rješenja već sasvim zdravorazumska.
Post je objavljen 19.04.2011. u 21:12 sati.