Marketing
Predsjednik RH na summitu u Kijevu
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovat će sutra na donatorskoj konferenciji i sastanku na vrhu u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu, koje je u povodu 25. godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu organizirala ukrajinska vlada u suorganizaciji zemalja članica G-8.
Međunarodna konferencija "25 godina černobilske katastrofe. Sigurnost budućnosti" organizirana je zbog produbljavanja ekološke svijesti te definitivnog završetka projekta sanacije postrojenja nuklearne elektrane, izgradnje zaštitnog oklopa, za što su dijelom osigurana financijska sredstva donatora, a za dovršetak još nedostaje 740 milijuna eura. Po podacima EBRD-a, dosad su u završnoj fazi zemlje članica G-8, Ukrajina i ostali donatori prikupili 714 milijuna eura te nedostaje još 26 milijuna eura, a u želji da se projekt realizira i završi Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o odobrenju pomoći za saniranje posljedica nuklearne nesreće u Černobilu od 1,1 milijun kuna. Nesreća na japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima-Daiichi, uzrokovana potresom i tsunamijem 11. ožujka 2011., klasificirana je kao teška nesreća – najviše, 7. razine, na međunarodnoj ljestvici nuklearnih i radioloških događaja INES, koja se rabi od 1992. godine, a 7. razina bila je prije dodijeljena samo nesreći reaktora u Černobilu 1986. godine. Tada je ispuštanje bilo deset puta veće, procijenjeno je na ukupno pet milijuna terabekerela aktivnosti koja odgovara jodu I-131, podaci su hrvatskoga Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Po ukrajinskim službenim podacima, iz nuklearke u Černobilu, nakon havarije 4. bloka 26. travnja 1986. godine, u okoliš je izašlo približno tri posto radionuklida koji su u trenutku katastrofe bili nakupljeni u tom reaktoru, što je više od 300 MCi, ili 1,3 x 10 na 19 potenciju Bq radionuklida. Onečišćeno je više od 145 tisuća metara četvornih teritorija Ukrajine, Bjelorusije i Ruske Federacije, a težina onečišćenja radionuklidima 137 Cs (Cezij) i 90 Sr (stroncij) iznosila je više od 37 kBq/m2. Tom je katastrofom pogođeno gotovo pet milijuna ljudi, a približno pet tisuća naseljenih mjesta u Bjelorusiji, Ukrajini i Ruskoj Federaciji onečišćeno je radioaktivnim nuklidima. U Ukrajini su stradala 2293 grada i sela s približno 2,6 milijuna stanovnika, a posljedice te najveće nesreće u povijesti tehnoloških katastrofa osjetile su Švedska, Norveška, Poljska, Austrija, Švicarska, Njemačka, Finska, Velika Britanija i druge države. Tadašnje vodstvo SSSR-a, u čijem je sastavu bila Ukrajina, tajilo je tu najveću tehnološku katastrofu u povijesti čovječanstva zbog "moguće panike među stanovništvom".
Do sredine svibnja 1986. godine liječnicima i medijima bilo je zabranjeno izvješćivati stanovništvo SSSR-a o radovima na uklanjanju posljedica katastrofe, o načinima osobne higijene, o razmjerima nesreće, a karte radijacijskog onečišćenja i razine radijacije bile su tajne do 1989. godine. U ekstremnim uvjetima nakon nesreće izgrađeno je "pokriće", koje gotovo 25 godina ima zaštitnu ulogu, a zapravo je riječ o privremenoj barijeri za nuklearni opasni materijal koji je i dalje aktivan te za visokoaktivna kretanja nusproizvoda, kojima se zapravo uopće ne upravlja niti se mogu kontrolirati. U državnom registru Ukrajine upisano je 2.349.164 stradalnika, među kojima je tzv. "likvidatora", koji su radili na uklanjanju posljedica nesreće, 300.000 i oni su najteža, prva skupina stradalnika. Katastrofa je Ukrajini izazvala goleme gospodarske i društvene gubitke, a danas se ograničeno iskorištava 5120 četvornih kilometara poljoprivrednih površina i 4920 četvornih kilometara šuma. U 1986. godini evakuirano je približno 116.000 osoba, umjesto iseljenoga grada Pripjatja za osoblje nuklearne elektrane izgrađen je grad Slavutič. Izravni gubici samo su u zoni evakuacije na teritoriju Ukrajine bili 1044 milijuna rubalja, ili 1385 milijuna američkih dolara.Izravni troškovi Ukrajine za ublažavanje posljedica iz svih izvora financiranja od 1986. do 1991. godine bili su približno šest milijarda američkih dolara.Od 1992. do 2005. godine, kad je Ukrajina samostalno financirala uklanjanje posljedica nesreće, troškovi su bili 7,35 milijarda američkih dolara. Po izračunima ukrajinskih stručnjaka, ukupni gubici za Ukrajinu do 2015. godine bit će 179 milijarda američkih dolara, a troškovi povezani s minimalizacijom posljedica černobilske katastrofe još će mnogo godina biti teret državnome gospodarstvu.
Sudjelovanje na konferenciji u Kijevu, osim hrvatskoga predsjednika, dosad su potvrdili glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednici Kazahstana, Poljske, Švicarske, Mađarske, predsjednici i potpredsjednici vlada Francuske, Litve, Slovačke, Belgije, Azerbajdžana i Kine te mnogi ministri i dužnosnici drugih zemalja.
Post je objavljen 18.04.2011. u 20:32 sati.