PITAM SE PITAM, ZAŠTO SE PITAM?
„SRCE DA MI SE SMIRI!“
*
ZAŠTO?
ZATO!
Zašto svako zašto ima svoje zato?
Da bi mi ukazalo na nešto, da postane nešto, da bi uopće mogao raspravljati o nečemu. Eto zašto svako zašto ima svoje zato. A čovjek je kao nitko drugi spreman da o svemu raspravlja, da pita, da pita druge ali i sebe, svoj um, svoju savjest. Uz to ne bi smio da zaboravi pitati i srce svoje, dušu svoju.
A što je „duša“,? Ne znamo.
Sama spoznaja da sam više od trideset godina živio u iluziji navela me da se iznova pitam o mnogočemu, naizgled i nebitnomu. Ipak,? – iznova se pitati znači: Vratiti se u stvarnost ma kakova ona bila, vratiti se na pravi put (Pravi Put), spoznati svoje greške i grijehe činjene u tom' periodu, periodu odsutnosti kao izraz kajanja za učinjeno i ne učinjeno, da bi dobro u buduće činio. Pisanje o nečemu ukazuje mi da sam bio daleko od toga.
Iz potrebe da ono što sam besplatno dobio besplatno i podijelim sa drugima, odlučio sam to staviti na uvid svima koji svojevoljno hoće dar prihvatiti. Nemoguće je sam se veseliti, bilo kada i bilo čemu! Sam? Ne!
Veseliti se sa čovjekom koji je odabrano stvorenje od svoga Stvoritelja, s njim dijeliti radost života, sreću, - to je ispravno i poželjno, znajući da ćemo se uvijek oko nečega ili po nečemu razlikovati i razilaziti. To je dobro. Temeljna razlika među ljudima je njihov odnos spram dobra i zla, korisnom i štetnom, lijepom, ugodnom, ............ spram Istine i zato što su nam date sve blagodati (nezasluženi darovi), što smo poučeni u kakovu skladu trebamo živjeti; Bog – čovjek – svijet, kako u njihovoj odvojenosti tako i u njihovom jedinstvu.
Ničega ne bi bilo da nije milosti, zna se čije. Čovjek (stvorenje), ne samo da je odabran , sloboda mu zagarantirana, odgovornost određena, objašnjeno mu je dobro i zlo, pa ako dobro čini u svoju korist to čini a ako zlo radi na svoju štetu to radi, u korist vlastite štete.
Privučen udaljenošću, pobuđen sjećanjima na početke svoga pamćenja počeo sam se pitati; - zašto je ovo ovako, ono onako, to tako. Proživio sam što sam proživio, naučio što sam naučio te krenuo putem spozanje koje čega i koje šta, mislio sam, svega. Tako idući iznenađen stao sam pred sebe. Vidi, ovo, nije li to ono što tražim.
Pitam se pitam zašto se pitam? – Srce da mi se smiri.
Od tog momenta krenuo sam „sam sa sobom“ postavljati pitanja i na njih odgovore davati. Većinu odgovora našao sam u knjigama. Pitate se koliko sam knjiga pročitao; - nekoliko. Pitao sam i druge koliko su oni knjiga pročitali, odgovarali su mi mnogo. A kada ih upitam: Jeste li pročitali, da ne kažem proučili Knjige božije objave onda kažu; - Nisam, ili počeo sam pa mi se čine dosadnima, ili teškim, nerazumljivim.
Upravo u tim knjigama našao sam odgovore na gotovo sva pitanja koja sam si postavio a našao bi i odgovore na ostala pitanja da sam ih bolje proučio, što se kasnije pokazalo točnim. Nema pitanja koje čovjek može sebi postaviti a da u „Knjigama Božije objave“ odgovor ne nađe.
Postavio sam sebi 1000 pitanja i na njih odgovor dao. Volio bih kada bi nakon što pročitate pitanja koja sam sebi postavio i odgovore koje sam dao, sami se počnete pitati; tražiti i davati odgovore, kao i odgovarati na pitanja koja vam budu drugi postavljali.
Vjernost se ogleda u poslušnosti i ljubavi, ne samo spram Stvoritelja svoga, nego i toleranciji naspram drugih i drugačijih, članova uže i šire ljudske zajednice a u činjenju dorbih djela druge pretjecati.
Opravdan i neopravdan trud?
Truditi se, znači ulagati napor da bismo ostvariki neki cilj. Danas se mnogi bespotrebno trude za spoznati već spoznato, ne želeći prihvatiti znanje i iskustvo drugih; - hoće sami da iskušaju, da okuse. Niti sam nisam boi daleko od njih, volio sam osobno iskusiti gotovo sve, sve dok nisam počeo da se pitam. Pitajte se i vi.
„Kroz minsko polje najsigurnije ti je proći po stopama prethodnika.“
Bio sam „pustopašno blago“ – blago bez „Pastira“ i bez Gospodara, bar sam u tim godinama i vremenima tako mislio; - Ali?
Smisao i svrhu pitanja i odgovora našao sam u tomu da me pouči životu i suživotu, razlučivanju dobra od zla, poželjnog od nepoželjnog, stvarnosti od zablude, Istine od Iluzije, da slijedim Svjetlo a ne sjenu.
Povezivanjem i kombiniranjem odgovora na sebi postavljena pitanja tkam ćilim života svoga. Da li će oku ugodan biti ovisi o tomu koji ću način tkanja izabrati.
Tkanje u neznanju?
Tkanje u takozvanom, umišljenom znanju?
Tkanje u stvarnom znanju?
Način tkanja?
Način života.
Način života?
Vjera koju živimo.
Vjera?
Prihvatanje bez provjeravanja; Provjereno je bezbroj puta i na bezbroj načina, - („ovaj zrakoplov leti iz Zadra za Zagreb“) Sumnjaš li? Ne! „OK“
Ostat će prikraćen za potpuno razumjevanje odgovora na pitanja svaki onaj koji si ne da truda i prouči Knjige Božije Objave. Ne plaši se pročitati, proučiti „njihovu, – njihove knjige“ ako si siguran da je tvoja najbolja, ona koja najbolje upućuje na „pravi put“, na ispravan način života i suživota.
Zar tek tada?
Da, tek tada ćeš shvatiti sve iznijete odgovore - (tvrdnje).
A tko će odbaciti ovu uputu? Što misliš?
Odgovor se nalazi u odgovorima na postavljena pitanja.
U Č I !
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog, Svemilosnog!
Bog je Najveći!
Bog Jest Koji Jest, sve ostalo i jest i nije.
Čovjek je kakov je, oslikava ga jezik a opisuju njegova djela.
Počinem da se pitam?
Post je objavljen 13.04.2011. u 12:12 sati.