1. Opiši prve letove.
Prvi letovi neupravljivim balonom sa ljudskom posadom dogodili su se u Francuskoj na kraju 1783. god. Prvi let sa balonom punjenim vodikom izveo je Jaques Charles, zatim je izveden let balonom na topli zrak, a iza toga lete braća Montgolfier (posada od sedam osoba) velikim balonom na topli zrak na visini od 1000 m. Istraživanjima letenja se je istodobno bavio i profesor prirodnih znanosti iz Zagreba Josip Domin. On je 1784. godine objavio opsežno djelo koje se bavi teorijom plinova. Posebno poglavlje je bilo posvećeno balonima (aerostatima), a ujedno izvodi i pokuse s balonima. Profesor Domin predaje fiziku i prirodne znanosti u Trnavi, Gyoru, Pečuhu i sveučilištu u Pešti, gdje nasljeđuje gradišćanskog Hrvata Ivana Baptistu Horvata. Dekan je Filozofskog fakulteta u Pešti tri godine i kraće vrijeme rektor Sveučilišta, a nakon toga se vraća u Zagreb. Vidi na Internetu slike balona na topli zrak.
U Zagrebu tada djeluje Distriktus studiorum Zagrabiensis, koji je osnovan ukazom carice Marije Terezije 1776. god.
2. Opiši letove upravljivim balonom dirižablom.
Prvi značajniji let od 27 km izveo je francuski inženjer Henri Giffard 1852. god. Balon duguljastog oblika pokretao je parni stroj od 3ks. U Francuskoj i Engleskoj izvodi se više letova upravljivim balonom, ali bez većih dugoročnih postignuća.
3. Opiši letove upravljivim zračnim brodom čvrste konstrukcije.
Zagrebčanin David Schwartz gradi u Petrogradu 1893./94. god zračni brod od duraluminija kojeg je sam izumio (Schwartzov aluminij).
Dan prije uzleta Schwartzu je dojavljeno da mu se od određenih krugova priprema scenarij sa teškim posljedicama našto on odmah uništava letjelicu, te sa nacrtima pomoću lažne putovnice bježi u Zagreb.
Schwartz dobiva potporu njemačke vlade i gradi novi zračni brod 1896./97.
Neposredno pred prvi službeni let umire od posljedica moždanog udara, pa je letom upravljao mehaničar. Nakon što se brod podigao blizu 500m otkazuju jedan za drugim oba remenska mehanizma za pogon elisa. Pilot je u panici prejako ispuštao vodik i brod je prizemljio uz nepopravljivo oštećenje.
Grof Ferdinand von Zeppelin otkupljuje od Davidove supruge nacrte zračnog broda, usavršava konstukciju i pristupa proizvodnji. Od tada se zračni promet počinje naglo razvijati. Interijeri zračnih brodova su luksuzno uređeni s namještajem od mahagonija, a nazivaju se cepelini. Najveći cepelin «Hindenburg» (245m) doživio je nesreću zbog zapaljenja vodika i nakon toga su stavljeni izvan upotrebe. Nakon otkrića proizvodnje helija u Americi ponovo se koriste za određene svrhe, a nagli razvoj zrakoplova težih od zraka potisnuo ih je iz putničkog prometa. Danas im se namjenjuje nova važna uloga da preuzmu određene zadaće leteći u stratosferi (21km). U izradi je prvi takav zračni brod dužine 73m na električni pogon 2kW, a napajanje je pomoću solarnih panela nove generacije. Vidi na Internetu slike zeppelina.
4. Kako lebde zepelini.
Uspinjanje započinje kad je razlika sila uzgona i sile teže u korist uzgona, a to se postiže punjenjem uzgonskih komora vodikom ili helijem. Za vrijeme dizanja zračnog broda dolazi do promjena tlaka i temperature što uzrokuje da se razlika između sile uzgona i sile teže postepeno smanjuje, a kad se izjednače brod lebdi na toj visini. Uzdužno gibanje postiže se pomoću motornoelisnih pogona koji su smješteni bočno, a upravlja se stabilizatorima na zadnjem kraju zračnog broda.
5. Opiši pionirska postignuća kod letova zrakoplova težih od zraka.
· Braća Orville i Wilbur Wright lete na više zrakoplova 1903. do 1905. i postižu dolet od 39. km.
· Motori zrakoplova su klipni benzinski i sve više se usavršavaju što je omogućilo da Francuz Bleriot preleti 1909. godine kanal La Manche, a Amerikanac Lindbergh 1927. god. Atlanski ocean.
· Prvi let u Zagrebu izvodi pilot Dragutin Novak na zrakoplovu Slovoljuba Penkale 1910. god.
6. Opiši pogon suvremenih zrakoplova.
Plinska turbina pogonjena kerozinom potisnula je benzinski motor i danas većina modernih zrakoplova ima turbomlazni ili turboelisni pogon.
· Turbomlazni motori sastoje se od višestepenog kompresora koji dobavlja zrak za izgaranje i višestepene turbine koja pogoni svaki stupanj odvojeno. Između njih je smještena komora za izgaranje kerozina. Dimni plinovi nakon prolaska kroz turbinu izbacuju se u obliku snažnog mlaza, a kao rekcija se javlja potisna sila. Zrakoplovi sa turbomlaznim motorom postižu velike brzine, a mogu letjeti na velikim visinama.
· Turboelisni motori uz kompresor i turbinu imaju i elisu koja preuzima gotovo svu energiju dimnih plinova. Elisa povlači zrak prema motoru, a kao rekcija se javlja potisna sila.
7. Opiši potisnu silu kod zrakoplova.
Uzgon kod zrakoplova javlja se kao posljedica strujanja zraka oko krila.
· Prva komponenta uzgonske sile posljedica je specifičnog oblika krila (aeroprofil). Gornji dio krila je više zakrivljen i zbog toga ima veću površinu. Na osnovu zakona o strujanju fluida pojavljuje se na gornjoj površini niži tlak nego na donjoj, pa je to uzrok pojave potisne sile.
· Krilo ima prednji kraj izdignut prema gore (napadni kut), pa zbog naleta zraka na donju površinu krila dolazi do pojave druge komponente potisne sile.
8. Opiši potisnu silu kod helikoptera.
Krila elise helikoptera imaju također oblik aeroproprofila. Gornje površine su veće od donjih, a posljedica toga je da su tlakovi ispod elise veći nego iznad. Kod određenog broja okretaja izjednači se potisna sila i sila teže pa helikopter lebdi. Uzdužno gibanje ostvaruje se djelovanjem male repne elise.
9. Nabroji i opiši dijelove zrakoplova.
· Trup objedinjava sve dijelove zrakoplova. U prednjem dijelu je smještena kabina sa kokpitom za upravljanje i nadzor, a u zadnjem dijelu je prostor za putnike i teret.
· Krila služe za stvaranje potisne sile. Na njima su smještena zakrilca pomoću kojih se podešava nagib zrakoplova i mijenja potisna sila.
· Na repu su smješteni horizontalni i vertikalni stabilizator, a na njima se nalaze pokretni dijelovi kojima se određuje visina i smjer kretanja zrakoplova.
· Pogonski strojevi proizvode silu potrebnu za kretanje zrakoplova, a mogu biti smješteni na krilima, repu i u prednjem dijelu trupa.
10. Opiši neke razvojne poduhvate uzrakoplovstvu.
Jedan od hendikepa zrakoplova pred brodovima je relativno mali priejvozni kapacitet. Da se to ublaži u Rusiji i Americi razvijaju se ekstremno veliki zrakoplovi ekranoplani, svojevrsni križanci broda i zrakoplova. Ako lete iznad površine mora (6 do 15m) zbog tzv. efekta tla imaju manju potrošnju goriva i veliki dolet. Vidi na Internetu ekranoplan BE-2500 1000tona i ekranoplan Boeing Pelican Ultra 1400tona.
11. Vidi na Internetu zrakoplove.
· Putnički zrakoplov Airbus A- 380
· Putnički zrakoplov Boeing 747
· Strateški bombarder Northrop Gruman B – 2 Spirit
· Lovac MIG – 35
· Helikopter Boeing CH - 47
Post je objavljen 12.04.2011. u 20:50 sati.