- OSJETI – doživljaji koji nastaju uslijed djelovanja podražaja na naše osjetne organe
o doživljaji koji nastaju na podražaje koji u obliku fizikalne ili kemijske energije stižu do naših osjetila te se živčanim impulsom prenose do mozga ŕ doživljavamo ih (naše osjete mogu zahvatiti neke fizikalne promjene,npr. promjene temperature)
o ne doživljavamo ih posebno već naš mozak na poseban način analizira, organizira i osmišljava osjetne informacije ŕ rezultat je PERCEPCIJA
o PERCEPCIJA (opažanje cjeline) – organiziranje i interpretiranje osjeta u smislene cjeline (predmet vidimo jedinstven)
o osjet i percepcija se ne razlikuju,jer su usko povezani
§ PRIJE NASTAJE OSJET,a onda tek PERCEPCIJA
OSJETNA ADAPTACIJA
- smanjenje intenziteta osjeta
- nastaje zbog stalne i nepromjenjive izloženosti nekom podražaju
- do osjetne adaptacije dolazi zbog:
o osjetni sustavi zbog svoje građe reagiraju na promjene u našoj okolini
o istodobno se osjetljivost za podražaje koji se ne mijenjaju smanjuje
o u svakom trenutku do naših osjetila stiže velik broj podražaja ŕ ne možemo na sve istodobno reagirati
- vrlo je korisna (bez obzira što se smanjuje osjetljivost)
o omogućuje nam da usmjerimo pažnju na nove informacije iz okoline,a da nam pritom ne smetaju trajno prisutni podražaji
§ kada bi bili svjesni svih podražaja koji stižu do naših osjetila osjećali bi se vrlo neugodno i ne bi bili u stanju efikasno reagirati na nove podražaje
OSJETNI SUSTAVI
- OSJETI: vid,sluh,njuh,miris,okus,dodir,toplo,hladno,bol,za ravnotežu,kinestetički,…
- osjetilo je građeno da može primiti podražaj (određen oblik energije) i pretvoriti ga u živčani impuls (prenosi se do mozga)
- osjetni sustav se sastoji od:
1) osjetila koje sadrže receptore za primanje podražaja
2) senzornog živca (prenosi živčane impulse od receptora do mozga)
3) senzornog dijela mozga (ŕ nastaju osjetni doživljaji)
VID
- podražaj za osjet vida je SVJETLOST
- osjetni organ koji omogućuje viđenje je OKO
- svjetlost – elektromagnetsko zračenje određene valne duljine (širi se prostorom u valovima) ŕ X-zrake (1 nm) ili TV signal (30 cm)
o ljudsko oko opaža valne duljine 400-700 nm
o svojstva bitna za doživljaj svjetlosti
§ valna duljina (udaljenost između dva vala)
• opažanje valnih duljina kao zelene,plave,crvene
§ amplituda vala
• intenzitet svjetlosti
• količina energije koju svjetlost sadrži
§ intenzivna svjetlost ŕ više energije u valovima i valovi veće amplitude
- funkcije oka
o prima i usmjerava svjetlosne podražaje (leća,zjenica)
o pretvara svj. podražaje u živčane impulse (mrežnica)
o prenosi živč. impulse do mozga ŕ omogućuje viđenje
- dijelovi oka
o ulazak svjetlosti kroz zjenicu ŕ refleksno mijenjanje veličine zjenice ŕ regulacija količine svjetlosti koja će ući u oko
§ prevelika količina svjetlosti ŕ suženje
§ manje svjetlosti se propušta nakon suženja
§ veličina zjenice se regulira šarenicom (mišić koji okružuje zjenicu)
o nakon ulaska svjetlosti dolazi do leće (elastična struktura koja mijenja svoju zakrivljenost)
usmjerava svjetlost na mrežnicu (retinu) ŕ stražnji dio oka
• receptorske stanice osjetljive na svjetlost
• podraživanje recept. st. Izaziva živčane impulse ŕ preko vidnog živca se prenose do mozga
o tamo gdje vidni živac izlazi iz oka nema recept. stanica ŕ SLIJEPA TOČKA (PJEGA)
§ kada slika nekog objekta dođe do leće ona se okreće ŕ slika se na mrežnicu projicira naopačke
mi sliku koju opažamo vidimo normalno jer se ne stvara u očima već u mozgu ŕ sistem nastajanja viđenja:
§ Svjetlost podražuje receptore koji se nalaze u mrežnici
§ ŕ stvaranje živčanih impulsa koji pristižu u odgovarajuće područje u mozgu
• podražavanjem tih dijelova mozga nastaju vidni osjeti
o izazivanje vidnih osjeta i bez svjetlosnih podražaja
§ provođenje živč. impulsa može se izazvati
• pritiskom
• električnim podraživanjem
§ pr. zažmirimo i lagano pritisnemo unutrašnji dio oka (nalazi se uz nos) ŕ vidni osjet na vanjskom dijelu oka (nalazi se uz sljepoočnicu)
o receptorske stanice koje se nalaze u mrežnici (ŠTAPIĆI i ČUNJIĆI)
§ specijalizirane za pretvaranje svjetlosnih podražaja u živčane impulse
§ štapići – uski i dugački; čunjići – na jednom kraju lagano zadebljanje
§ ŠTAPIĆI
• osjetljivi i na male količine svjetlosti ŕ snalaženje u uvjetima slabijeg osvjetljenja ŕ omogućuju NOĆNO VIĐENJE
• ima ih 120 milijuna
• nalaze se na periferiji mrežnice
• omogućuju vid na rubovima vidnog polja
• kod poremećaja funkcije štapića
o relativno dobro vide po danu,ali noću gotovo ništa
o teškoće u opažanju objekata na rubovima vidnog polja
§ ČUNJIĆI
• nalaze se u sredini mrežnice
• ima ih oko 6 milijuna
• manje osjetljiviji na svjetlost od štapića
• specijalizirani za opažanje različitih boja
• kod poremećaja funkcije čunjića
o problem opažanja boja ŕ sljepoća za boje (daltonizam)
§ u prosjeku se kod muškaraca javlja kod 1 na 15
§ kod žena rjeđe ŕ kod 1 na 100-tinu
• kod žena nasljedni poremećaj gdje mogu na sinove prenijeti gen odgovoran za poremećaj
§ najčešće poremećaj u razlikovanju crvene i zelene boje,rjeđe u razlikovanju žutog i plavog
§ izuzetno rijetko sljepoća za sve boje,a često osobe imaju cijeli život sljepoću za boje,a nisu svjesne
SLUH
- podražaj za osjet sluha je zvuk
- slušni organ je UHO
ZVUK je pokretanje molekula
zraka,koje nazivamo zvučnim valovima
o bitna svojstva za naš doživljaj zvuka
§ amplituda zvučnog vala
• određuje glasnoću zvuka koja se mjeri u decibelima
o raspon zvukova od 0-140 dB koje možemo čuti
o zvukovi glasniji od 110 dB su opasni po sluh
§ frekvencija zvuka / učestalost zvučnih valova
• određuje visinu tona koja se mjeri u hertzima
o veća frekvencija = veći tonovi
o možemo čuti zvukove u rasponu od 20 do 20 000 Hz
- UHO – organ koji pretvara zvučne valove u živčane impulse koji odlaze u slušno područje u mozgu
o dijelovi uha su
§ VANJSKO UHO – tu ulaze zvučni valovi
§ SREDNJE UHO – do bubnjića zvučni valovi putuju iz vanjskog uha ŕ zatitra bubnjić ŕ vibracije se prenose kroz slušne koščice
• u PUŽNICI ŕ receptorske stanice za sluh
• pužnica ispunjena tekućinom i sadrži više membrana (najvažnija BAZILARNA membrana)
zvučni valovi koji prolaze kroz pužnicu
je pokreću i pomiču SLUŠNE DLAČICE
receptori za sluh koji izazivaju živčane
impulse u slušnom živcu
§ UNUTRAŠNJE UHO – nakon slušnih koščica tu dolaze vibracije
MIRIS I OKUS
- koriste kemijske molekule koje dopiru do receptora (tu se zasniva razlika od vida i sluha koji koriste fizičku energiju kao podražaj)
- mogu se nazvati i KEMIJSKIM OSJETILIMA
- podražaj za osjet MIRISA – molekule koje isparavaju neke tvari (supstance)
§ te molekule dolaze do receptora za njuh ŕ nalazi se u nosu (pr. da bi osjetili miris neke hrane nešto iz te hrane mora doći do našeg nosa)
- podražaj za osjet OKUSA – molekula neke supstance mora podražiti osjetne receptore za okus koji se nalaze na jeziku ŕ okusni receptori se nazivaju OKUSNE KVRŽICE
- 4 osnova okusa ŕ SLATKO,SLANO,KISELO,GORKO (ostali okusi su kombinacija ili
mješavina ovih)
prednji dio jezika dio na prednjem stražnji dio jezika dijelu sa desne i sredina jezika s desne i lijeve strane lijeve strane
- osjet okusa se može mijenjati ŕ ovisi o okolnostima u kojima iskušavamo neku hranu
- pr. ako smo prehlađeni i nos nam je začepljen (ne osjećamo mirise) može nam promijeniti i okus hrane ŕ MIRIS I OKUS SU POVEZANI OSJETI
KOŽNI OSJETI
- DODIR,TOPLO,HLADNO i BOL
- podražaj za osjet DODIRA ŕ pritisak pojedinih dijelova tijela
o receptori ravnomjerno raspoređeni po tijelu ŕ ima ih više na prstima nego na leđima pa su prsti osjetljiviji
- podražaj za osjete TOPLO i HLADNO ŕ temperatura koja dopire do naše kože
o predmeti topliji od temp. kože topliji,a hladnije hladniji (doživljaj)
o istodoban podražaj s jedne i druge strane ŕ samo osjećaj topline
- podražaj na BOL ŕ vrlo vrući predmeti koji izazivaju bolne osjete
o bol nam daje osjet informacije o opasnostima po naš organizam
o kada nebismo osjećali bol ŕ opasnost po organizam
OSJETI RAVNOTEŽE I KINESTETIČKI OSJETI
- receptori za osjet RAVNOTEŽE ŕ nalaze se u unutrašnjem uhu
o okretanje tijela ili glave dovodi do pokretanja tekućine u kanalima unutrašnjeg uha ŕ podražaj receptorske stanice u obliku dlačica ŕ šalju informacije o ravnoteži u mozak
o bez ravnoteže ne bismo mogli hodati,vozati bicikl ili motor
o prevelik podražaj našeg osjetila na ravnotežu ŕ brza vrtnja oko svoje osi
- KINESTETIČKI OSJETI – osjeti za pokrete i položaj pojedinih dijelova tijela
o receptori za kinestetičke osjete se nalaze po cijelom tijelu ŕ mišići,tetive,zglobovi
§ neprekidno slanje informacija u mozak i govore mu o položaju naših organa
o kada nebismo imali ove osjete ne bismo znali pokrenuti neki dio tijela ukoliko to ne bismo vidjeli te bi svaki složeniji pokret bilo nemoguće izvesti
PERCEPTIVNA VARKA (ILUZIJA) – pojava kod koje se percepcija razlikuje od one koju bismo mogli predvidjeti na temelju analize podražajne situacije
PSIHOFIZIKA – područje psihologije koja se bavi odnosom između intenziteta podražaja i intenziteta osjeta (doživljaja)
Post je objavljen 10.04.2011. u 16:43 sati.