-Što misliš, Drago, za koliki iznos će se naša država sada ponovno zadužiti? – pitam moga prijatelja umirovljenoga profesora. – I, gdje će se zadužiti?
-Hajde, prijatelju, prije toga nalij nam ovu mirisnu kavicu! – gorko se šali Drago. – pozovimo i Ivicu na njegov sok...!
Gdje i kako se naša država zadužuje
-Gdje se najjednostavnije država zadužuje? – pita i Ivica.
-Najjednostavnije je kod MMF-a – kaže Drago. – Štoviše MMF čak i nudi kredite državama, koje su u „škripcu“. Kapital te svjetske banke, osnovane kako bi države – bolje rečeno državnici – imali kapital „na raspolaganju“, kad god zatrebaju. Jasno, i taj Fond posluje po bankarskim principima: posuđeni kapital države – bolje rečeno njihovi građani – vraćaju uz odgovarajuće kamate... Ako bi kapital Fonda „ležao na lageru“, ne bi donosio profit u obliku kamata...Zbog toga se on reklamira „potrebitim državama“.
-Pa to bi onda trebali prihvaćati – razmišljam ja glasno...
-Ali, nije to baš tako jednostavno, - nastavlja Drago. – Da bi Fond osigurao redovito vraćanje posuđenoga,
-Drugi način „posuđivanja“ je izdavanje i „plasman“ (prodaja) državnih obveznica određene vrijednosti i određeni rok odkupa. U odkupnoj vrijednosti uračunate su kamate, tako da se kupcima isplati ta transakcija. Država prodajom obveznica dobiva odmah gotov novac, u otkupu plaća i kamate, ali izbjegava neugodno diktiranje MMF-a o štednom rezanju proračuna i slabljenje kredibiliteta građana....
Do potrebnog novca državni dužnosnici mogu dolaziti i na druge načine unutar države. Jedan je način rasprodaja „obiteljskog srebra“ (prodaja poduzeća, koja su stvorile prijašnje generacije), ili prodaje prirodnih bogatstava (šume, zemljišta, vode....). Kod toga je „nezgoda“, što kad se to jednom proda, toga više nema...
Povećanje raznih nameta
Može se povećati postotak PDV-a, bilo za kraće ili dulje vrijeme. Ni to nije popularno, jer je to udar na životni standard, najviše na siromašnije građane.... Na dulje vrijeme to može usporavati rast privrede.Moguće je uvođenje nekih novih poreza, kao što su porezi na stambeni prostor, na poljoprivredne proizvode za vlstite potrebe, kao što je vlastito voće i povrće....
Još neiskorišteni izvori novca
Što smo dulje razgovarali o premalom „punjenju“ državnog proračuna, Dragi je sve više „rastao tlak“...On smatra,da su velikim dijelom za manjak proračunskog novca krivi državni obnašatelji vlasti, jer su prerastrošni, jer pogrešno ocjenjuju državne mogućnosti... Sve više opterećuju životni standard građana... Neki bi na taj način htjeli postići „poene“ kod „svojih“ birača....
Zbog toga Dragi na um padaju neočekivane zamisli o „zgrtanju“ novca....:
-U školi smo učili, da su naši preci bili preopterećeni raznim nametima, kao što je 1/10 prihoda domaćinstva za Crkvu, 1/9 cjelokupne ljetina državi, pa tlaka na vlastelinskome imanju, pa plaćanje putarine, mostarine, maltarine,...No, kad sve to sračunamo i usporedimo s današnjim nametima, postaje jasno, da su današnji nameti u postocima veći od onih nekadanjih...I to još nije dosta...
-Zato ja predlažem još neke mogućnosti ubiranja novca za državnike...:
moglo bi se naplaćivati doprinos za tjelesnu težinu, za tjelesnu visinu, za hodanje po državnome tlu, za trošenje državnoga zraka, za smrdljivo isparavanje znoja, za uživanje navijanjem na javnim skupovima,....
Moglo bi se zaraditi na
Post je objavljen 07.04.2011. u 22:15 sati.