Pregled posta

JANE GOODALL, PHILLIP BERMAN: 'Razlog za nadu'

Jane Goodall Britanka je koja je najviše poznata po istraživanju majmuna čimpanzi u Africi. Još je uvijek izrazito aktivna te je osnovala Institut Jane Goodall koji se bori za čimpanze, ali i zaštitu prirode općenito.

Lijepa knjiga koja mi je nekoliko puta potaknula suze na oči. Priznajem, u početku mi je malo išlo na živce koliko je žena optimistična, ali pri kraju vidim koliko je to dobra stvar, biti optimističan i ipak vidjeti rješenja kraj tolikih problema i kada se sve čini crno (što mogu, kada sam sklona pesimizmu).

Dio koji mi se najviše urezao u pamćenje je kada ju je prvi puta dodirnula čimpanza. Ponudila joj je hranu, ali majmun je maknuo hranu iz ruke i stavio svoju ruku u njezinu ruku! Također, šokantna su svjedočenja o laboratorijskim životinjama i njihovim patnjama, o tome kako se životinje iz divljine ubijaju u znanstvene svrhe, samo zato da bi ih se moglo secirati te razlog kako je prešla na vegerijanstvo.

Nekoliko citata:

'Najgore sam iskustvo doživjela na sakupljačkoj ekspediciji u šumi Kakameg kad je bezbroj životinja uhvaćeno u stupicu, ubijeno i oderano u istraživačke svrhe... U stražnjim sobama svakog prirodoslovnog muzeja su ladice i ladice prepune prepariranih ptica i malih sisavaca te doslovce tisuće kukaca. To je prikaz užasavajućeg pokolja nevinih bića.'

'Naša nas ljudskost sputava, robovi smo svoje ljudske perspektive, ljudskog pogleda na svijet. Zapravo, nama je čak teško sagledai svijet iz prespektive druge kulture ili sa stajališta pripradnika suprotnog spola.'

'Taj visoko razvijeni intelekt zasigurno znači da imamo odgovornost prema drugim životnim oblicima na planetu čije je daljnje postojanje ugroženo nemarnim ponašanjem naše, ljudske vrste, potpuno neovisno o tome vjerujemo li u boga ili ne.'

'Dok su se zemlje u razvoju svojski trudile obrađivati istrošeno tlo sve širih pustinja i dobiti vodu iz sve nedostupnijih slojeva podzemne vode, zapadne su zemlje krčile tisuće hektara paršume kako bi stvorile plodno poljoprivredno zemljište za ispašu i uzgoj hrane za stoku čijim će mesom hraniti svoje pregojazne građane, a istodobno su plaćali (skandalozno nedovoljno) ratare iz zemalja Trećeg svijeta da uzgajaju industrijske kulture poput kave i čaja uslijed čega je sve manje zemljišta preostajalo za uzgoj životno važnih namirnica.'

'Bio je to komercijalan posao – trgovina šumskim majmunskim mesom. Udovoljavanje kulturnim sklonostima mnogih ljudi prema mesu divljih životinja. Godinama poslije pokazat će se da čimpanze prenose jednu vrstu ljudskog HIV-a. Nije nemoguće da je virus prešao na ljude kao posljedica klanja čimpanza zbog mesa.

'Životnije nisu bile presudno važne za napredak medicine, što obično tvrrde zagovornici pokusa na životinjama. Štoviše, mnoga istraživanja na životinjama vodila su u ukrivom smjeru i posljedica im je, ponekad i višegodišnja zabrana lijekova koji su se poslije pokazali veoma korisnima za ljude, a s druge odobrenje da se koriste lijekovi koji ne štete životinjama, ali su pridonijeli ljudskoj patnji i smrti.'

'Milijarde životinja podvrgnuto je neizrecivoj boli, bijedi i strahu na farmama za intenzivni i masovni uzgoj. Pate, od rođenja do smrti, stješnjene u torovima i pregradama na ponekad beskrajno dugim putovanjima prema klaonici. Divlje životinje se lovi, hvata u stupice, truje. Zastrašujuća ekslopatacija golemog niza životinjskih vrsta vlada u trgovinama živim životinjama, cirkusima i industriji kućnih ljubimaca. Tu su i nebrojene tegleće životinje prema kojima se postupa s pravim barbarstvom.'

'Komad mesa u svom tanjuru počela sam gledati kao dio donedavno živog bića, ubijenog zbog mene, kao simbol straha, boli i smrti, a to baš i nije izazivalo tek. Tako sam prestala jesti meso. Jedna od ugodnih popratnih pojava moga prelaska na vegetarijanstvo bila je promjena koju sam osjetila u svom zdravlju. Osjećala sam se lakšom, ispunjenijom čistom energijom. Više nisam tratila vrijeme svoga tijela tražeći od njega da izdvoji dobre bjelančevine iz svih onih otpadaka kojih se i životinja pokušavala riješiti.'

'Većina nas ne shvaća da možemo potaknuti promjenu. Olako odbacujemo odgovornost i upiremo prstom u druge. Prisjetimo se uvijek da smo potrošači. Slobodnim izborom, odlukom što ćemo kupiti, što nećemo kupiti, imamo moć da svi zajedno izmijenimo etiku trgovine i industrije.'

'Danas ima više vegetarijanaca nego ikad – zamislimo do kakve bi promjene došlo kada bi svi prestali jesti meso – makar i na nekoliko dana u tjednu. Jer, kada bi potražnja bila manja, a prema životinjama bi se humanije postupalo.'

'Možemo mnogo toga napraviti, svatko od nas posebice, samo ako pokušamo učiniti svijet oko sebe boljim mjestom. To može biti vrlo jednsotavno: možemo tužnoj ili usamljenoj osobi donijeti osmijeh na lice, učiniti da se jadni pas razmaše repom, a mačka prede, dati vode biljci koja vene. Ne možemo riješiti sve probleme na svijetu, ali često možemo učiniti nešto s problemima koji su nam pred nosom.'






Post je objavljen 04.04.2011. u 10:44 sati.