Ponekad se pomoću gena iz npr miša može detektirati homologni gen kod čovjeka.
Međutim, što kad je bolest takva da i dalje ostaje izazov pronalaska genskog uzroka neke bolesti?
Šizofrenija je zbunjujuća bolest koja je nasljedna – uglavnom, ali nije joj nađen genski uzrok. Genomske varijacije kao što su SNPovi i CNVovi mogu se djelomično vezati uz šizofreniju, ali i dalje ne daju konačni odgovor o uzrocima te bolesti.
Postoje studije u kojima se putem microarraya (ljudski uzorci, obitelji s jednojajčanim blizancima) ispituju sitne genomske razlike (SNPovi i CNVovi) i nađeno je da je broj SNPova povezan s tom bolešću, međutim, rezultati pak nisu bili reproducibilni. Također, tek neki koji pate od te bolesti imaju povećanu incidenciju CNVova.
Dakle, nalazimo mnoge, ali jako raznolike, podatke vezane uz samo jednu bolest unutar skupine ljudskih pojedinaca koji pate od nje.
Ali čak ni to ne može razriješiti misterij bolesti.
Možemo li bolje rezultate očekivati ako se okušamo na pokusima na životinjama?!
Post je objavljen 31.03.2011. u 18:56 sati.