'Kakve su to sobice? Ovo izgleda kao studentski dom', prvo je što mi je palo na pamet kada sam ušla u spavaonice za biskupe u novoj zgradi HBK. Sama kvadratura i opremljenost nikako ne mogu ići s pridjevom 'luksuzno'. A mediji danima trube o luksuznim 'biskupskim dvorima'; spominje se i luksuzna kuhinja, liftovi, sustav grijanja i poludragi kamen oniks. koji to zapravo nije.
No krenimo od početka...Po uzoru na izuzetno popularni dokumentarac 'Myth busters' s Discovery Channela ili 'Razbijači mitova', pokušala sam čistim argumentima razbiti sve medijske pamflete o novoj, zapravo prvoj i prijeko potrebnoj zgradi Hrvatske biskupske konferencije. U općoj ofenzivi na Katoličku crkvu i sve što ima ikakve veze s njom, dovršenje zgrade HBK u nesretno vrijeme recesije, došlo je kao šlag na tortu protucrkvenim bojovnicima.
Osim arhitektonske monumentalnosti, ništa drugo u zgradi nije monumentalno. Arhitektonsko rješenje Nenada Fabijanića i Zlatka Tomčića od samog natječaja nije kod komisije izazvalo oduševljenje; dodijeljeno im je drugo mjesto; prvog nije niti bilo.
Krenimo od 'najspornijeg' - oniksa
Pročelje HBK nije obloženo oniksom već staklenim panelima koji predstavljaju blendu ili 'lažno pročelje', u koje je ugrađen sloj oniksa od četiri milimetra. Tjednik Nacional je pisao, ne navodeći izvore, kako samo ta stavka stoji 1,2 milijuna eura za 600 kvadrata blende.
No internetskom pretragom došla sam do stranica na kojima se oniks za graditeljstvo može naručiti na veliko – cijena: od 20 do 130 dolara po kvadratnom metru ploče oniksa za narudžbu iznad 30 kvadrata (http://www.alibaba.com)
Čak i da se uzme u obzir najviša cifra kao i stakleni paneli u koje je oniks stavljan, vjerujem kako ukupan iznos ne bi bio nimalo spektakularan.
Mit o oniksu djelomično je razbio i sam arhitekt Fabijanić očito vidno iziritiran zanimanjem novinarskih sve(ne)znalica za struku. Kaže, samo crni oniks spada u poludrago kamenje i njegova cijena jest visoka. Na zgradi HBK, naravno, nije crni oniks.
Famozni sustav grijanja i hlađenja
Geotermalne pumpe uz solarne ploče, okosnica su tzv. 'pametnih kuća'. Do zgrade HBK ulaganje u obnovljive izvode energije bilo je vrlo poželjno i na svakog tko primijeni takve sisteme gledano je afirmativno; no kad na tu ideju dođu biskupi, ne valja. Da u kojem slučaju pumpe nisu ugrađene zasigurno bi se postavilo pitanje zašto je Crkva tradicionalna i po pitanju energije.
Sam kardinal Josip Bozanić priznao je kako je ova opcija u startu nešto skuplja, ističući vrlo povoljan aranžman kupnje i ugrađivanja sistema. http://www.ies-grupa.eu. O isplativosti ovog sistema ne treba se niti govoriti; troškovi grijanja i hlađenja drastično su manji nego kod konvencionalnih sistema te sustav sam sebe isplaćuje.
Panoramski liftovi
Ova je stavka također kao mantra spominjana u novinarskim tekstovima; kao da su panoramski liftovi potpuno nova izmišljotina koji je tek Crkva otkrila. Kolika je razlika u cijeni između običnog i panoramskog lifta, ne znam, no zasigurno staklene stijene za stranice liftova nisu puno skuplje, ako uopće jesu, od običnih dizala. Uostalom, i 'prozirni liftovi', dio su arhitektonskog rješenja.
Skupa talijanska kuhinja?
Osim prethodno navedenog, mediji su spominjali i skupu talijansku kuhinju u zgradi HBK. No, opet izmišljotina; riječ je o prostoriji od 20-30 kvadrata opremljenoj isključivo Končar elementima koja izgleda kako i svaka kuhinja, hotelska ili pak ona u restoranu, u kojoj se pripremaju obroci za desetke osoba.
Sobe kao u studentskom domu
O veličini i opremljenosti 'luksuznih biskupskih' soba u dormitoriju zgrade HBK nitko previše ne govori. Novinari su bili neugodno iznenađeni njihovom veličinom, opremljenosti i pogledom. Naime, površina soba je deset kvadrata, u njima su krevet, mali pisaći stol, minijaturni ormari i drvena klupa. U kupaonicama su tuš kabina, umivaonik i zahod. Ne bi vjerovali, jacuzziju ni traga.
Ove spavaonice neodoljivo podsjećaju na one u studentskim domovima, samo što ove u HBK imaju pogled na betonski zid. U zgradi je i šest apartmana, površine 30-40 kvadrata. Osim spavaće sobe imaju i dnevni boravak s jednostavnim dvosjedom, mini-kuhinjom uklopljenom u ormar i vitrinom s nekoliko polica. Namještaj je nevjerojatno jednostavan, gotovo asketski.
MSU-HBK
Gradnja sjedišta HBK iznosila je 1.500 eura po metru kvadratnom. Kardinal Bozanić usporedio je tu cijenu i troškove izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je otprilike iste površine kako i biskupska zgrada na Ksaveru. No kvadrat MSU-a iznosio je nešto više od 3.700 eura što je plaćeno iz gradske i državne kase.
Kulturnim i intelektualnim dušobrižnicima taj iznos nije sporan s obzirom na 'golem' značaj MSU-a. Pa gdje bi hrvatski narod drugdje mogao uživo vidjeti muškarca koji se samozadovoljava, kao što je to bilo u 'hramu suvremene umjetnosti' pod krinkom umjetničke instalacije?
Tko mene pita na što se troši proračunski novac?
Vika i cika o tome kako Crkva troši novac koji joj prema ugovoru s Vatikanom iz proračuna pripada sve su glasnije. Najnovija kampanja koja potiče 'zaspale', neaktivne vjernike da se na Popisu stanovništva izjasne kako nevjernici uzela je maha. Kako bi tek reagirali da Crkva pokrene protuofenzivu te da pozove 'zaspale' da se izjasne upravo kao katolici; uostalom kako i kojom mjernom jedinicom to izračunati. Možda bi se u upitniku za Popis stanovništva trebalo uvesti i potpitanje tipa 'Idete li u crkvu svake nedjelje, svakog dana, samo za blagdane, svratite u nju mimo euharistijskih službi, samo za Pepelnicu, Duhove, Veliki petak....?
Ispada da svećenici drže prst na okidaču usmjerenom prema glavi 'zaspalih' vjernika tjerajući ih da popisivaču kažu da su vjernici. Uostalom kada im je glavni argument proračunski novac koji odlazi za Crkvu, tko mene pita želim li ja da se iz državne kase u kojoj je i moj novac financira izgradnja spomenika u Srbu ili pak tjednik Novosti?
Pametnom dosta!
(e. a.)
www.hakave.org
Post je objavljen 28.03.2011. u 09:27 sati.