Zagreb, (IKA) – U prostorima novoga sjedišta Hrvatske biskupske konferencije na Ksaverskoj cesti 12 u Zagrebu u četvrtak 24. ožujka održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljena novoizgrađena zgrada HBK.
Govoreći o povijesti biskupske konferencije na ovim prostorima, predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić istaknuo je da su tijela i uredi BK bili na različitim mjestima te se dugo razmišljalo o objedinjenju svih ureda u jednoj zgradi koja bi bila funkcionalna.
Nastavljajući se na prethodnika, potpredsjednik HBK zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako se biskupi, trenutačno njih 21, okupljaju na zasjedanjima, ne samo da bi razmijenili iskustva, nego da bi koordinirali rad HBK. Što se tiče samih biskupa i njihovih okupljanja, nije teško naći načina da se sastanu, no uz biskupe i njihova zasjedanja nastala su razna crkvena tijela koja su propisana dokumentima II. vatikanskog sabora i postkoncilskim dokumentima. To su tijela zajedništva i suradnje koja služe Crkvi u ovom narodu. HBK je stoga organizirala svoja tijela, što nije bilo moguće u doba komunizma, pa smo u tom smislu bili u velikom zaostatku od više desetljeća u odnose na druge zemlje, rekao je kardinal, te podsjetio kako je još pred kraj komunizma pokrenuto pitanje zajedničkog sjedišta. Kratko je predstavio tijela i ustanove HBK, te istaknuo kako je u njima zaposleno 66 laika, 4 svećenika i 4 redovnice, a u vijećima i drugim tijelima djeluje još 265 osoba. Upozorio je kako raspršenost na raznim adresama stvara poteškoće u koordiniranju rada, pa i u financiranju.
Član Stalnoga vijeća HBK riječki nadbiskup Ivan Devčić govorio je o razlozima gradnje središnje zgrade Crkve u Hrvata. Istaknuo je kako se razmatralo više opcija, poput kupnje neke zgrade, a na kraju je prevladalo mišljenje da se pristupi gradnji novog objekta. Podsjetio je kako je godine 2004. bio organiziran javni natječaj, potom istaknuo i kronologiju samog ishođenja dozvola, odnosno svega vezanoga uz gradnju, počevši od blagoslova kamena temeljca godine 2008. od strane državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisija Bertonea. Također je istaknuo kako se išlo za tim da se u radovima angažiraju hrvatske tvrtke, a i materijal proizveden u Hrvatskoj kako bi se i na taj način pomogla hrvatska proizvodnja u doba krize.
U toj prigodi nadbiskup Devčić zahvalio je zagrebačkom nadbiskupu, kao i njegovim prethodnicima koji su bili domaćini sjedišta, kao i zasjedanja BK dugi niz godina.
O financiranju gradnje govorio je generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis. Istaknuo je kako uz susretljivost Talijanske biskupske konferencije, koja je kroz višegodišnja izdvajanja najviše pridonijela da se taj značajni projekt započne, svoj prinos dale i neke druge BK, iz Europe posebno Njemačka i Austrija, kao i BK SAD-a, te domaći donatori. Smatramo važnim istaknuti da je čitava investicija iz pretežno stranih donacija izravna investicija u hrvatsko gospodarstvo, što je pogotovo važno u doba recesije koja je pogodila djelatnosti vezane uz graditeljstvo. Kroz vrijeme gradnje svoj trud i zalaganje izravno i neizravno unijelo je oko dvije tisuće radnika, rekao je mons. Rodinis. Upozorio je kako se izborom materijala i opreme također nastojalo omogućiti koliko je god bilo moguće angažman domaćih tvrtki, znanja i građevnoga materijala. Istaknuo je i korištenje za grijanje i hlađenje obnovljivih izvora energije o kojima se posebno vodila briga u izgradnji i opremi zgrade ukupne površine oko 11.000 četvornih metara.
Na kraju se okupljenim novinarima obratio i sam autor arhitektonskog rješenja arhitekt Nenad Fabijanić. Zgrada HBK utemeljena je na konceptu kojemu je cilj bio uspostaviti sklad sadržaja i forme. Arhitektonski izraz težio sam zasnovati na tradiciji i kontinuitetu, ali i na perspektivi budućnosti, rekao je Fabijanić.
(www.ika.hr)
Na prostoru od ukupno oko 11.000 m2 površine, uz garažne te gospodarsko-servisne i tehničke prostore, nalaze se prostori za medijske ustanove HBK-a: Informativnu katoličku agenciju, Hrvatski katolički radio te Tiskovni ured, zatim Hrvatski Caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, kao i urede generalnog tajništva te sve pastoralne urede. U središnjem dijelu zgrade smještena je još nedovršena kapela s pratećim prostorima, kao i nedovršena dvorana za zasjedanja HBK-a, te nekoliko pomoćnih ureda i središnji arhiv HBK-a.
U istočnom je dijelu zgrade prostor sa sobama za smještaj biskupa, gostiju i djelatnika svećenika koji su u službi HBK-a, a u tom se dijelu nalazi i kuhinja, blagovaonica te drugi prateći sadržaji. Na konferenciji za novinare naglašeno je kako je posebna pozornost pri izgradnji posvećena sustavu grijanja i hlađenja, te se primjenjuje tehnologija koja koristi obnovljive izvore energije.
Pozivni javni natječaj za idejno rješenje zgrade organiziran je 2004. godine, a ocjenjivački je sud odlučio 2005. godine izradu povjeriti arhitektu Nenadu Fabijaniću. Lokacijska je dozvola ishođena 2006. godine, a građevinska godinu kasnije. U svibnju 2008. raspisan je pozivni natječaj za izvedbu građevinsko-obrtničkih i instalaterskih radova, a izabrana je ponuda tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. iz Varaždina. U rujnu iste godine gradilište i temeljni kamen nove zgrade blagoslovio je državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone.
(www.glas-koncila)
Post je objavljen 25.03.2011. u 09:50 sati.