ZAPOČEO "TJEDAN SOLIDARNOSTI I ZAJEDNIŠTVA S CRKVOM I LJUDIMA U BIH"
U dosadašnje četiri korizmene akcije ukupno je prikupljeno 11,5 milijuna kuna, čime je financiran 161 projekt
Ovogodišnja, peta korizmena akcija Hrvatskog Caritasa "Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH" predstavljena je na konferenciji za novinare u ponedjeljak 21. ožujka u Velikoj dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak podsjetio je kako je Tjedan solidarnosti započeo prije pet godina, no to ne znači da i prije toga nije bilo raznih inicijativa i akcija. Tako su pojedine biskupije, župe, redovničke zajednice i pojedinci iz Hrvatske pomagali katolike u BiH. No bila je želja da se objedini i stavi naglasak na to kako pomoći ljudima da ostanu u BiH. Bilo je važno sagraditi crkve i kuće, no potrebno je ono svagdanje, tako je zamišljen Tjedan solidarnosti, akcija koja bi pobudila pozornost u Hrvatskoj. Željeli bismo da se ta inicijativa proširi po cijelom svijetu, te se tako da potpora Hrvatima koji su siromašni. Živimo u vremenu, kada i mi u Hrvatskoj ne živimo dobro, no, uvijek se može naći način pomoći onima koji su u većoj potrebi. Tako dolazi do izražaja da naši ljudi imaju srca i volje pomagati, rekao je biskup Mrzljak te sve pozvao da se prema mogućnostima, tj. bilo u materijalnom ili duhovnom vidu uključe u ovogodišnji Tjedan koji će se održati od 21. do 27. ožujka pod geslom "Vama pak, braćo, neka ne dodija činiti dobro".
Biskup Mrzljak informirao je da je u dosadašnje četiri korizmene akcije ukupno prikupljeno 11,5 milijuna kuna, čime je financiran 161 projekt iz područja socijalne skrbi, obrazovanja i poticanja obiteljskog poduzetništva u različitim dijelovima BiH. U dosadašnje se akcije uključila i Vlada RH donirajući ukupno 4,2 milijuna kuna, od toga prve tri godine po milijun kuna, prošle godine 700.000, a ove godine 500.000 kuna.
Predsjednik Caritasa BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica zahvalio je na svemu što je Hrvatski Caritas do sada učinio te je istaknuo potrebe još većeg senzibiliziranja javnosti u Hrvatskoj, i to sve, pa i stranih diplomata i svih onih koji se bave situacijom u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i uopće jugoistočnoj Europi. Biskup Komarica podsjetio je na brojke vezane uz stanje katolika danas u BiH u odnosu na one prije početka rata. Tako je prije rata bilo 825.000, a sada ih je oko 430.000. Na području Republike Srpske nekada je bilo 220.000, a 2010. godine 11.200 katolika. U tom kontekstu istaknuo je ulogu Crkve. Činjenica je da drugi narodi uz sebe imaju svoje vjerske predstavnike i političare, Hrvati katolici imaju samo svoju Crkvu. Jedino je Crkva ostala u tom prostoru s ostacima Hrvata katolika dijeleći istu tešku sudbinu. Svećenici su i raseljenima nada u povratak. Oni postaju čuvari razrušenih ognjišta, lokalnih i mjesnih običaja i tradicije na izdisaju. U mnogim mjestima iz kojih su katolici protjerani nema nikakvih uvjeta za povratak, nema novca za obnovu kuća, za obnovu infrastrukture, nema novca za zaposlenje, nikakvih prostora za okupljanje osim crkve, ako je obnovljena ili okupljanja pod vedrim nebom. Nema ničega što bi pomoglo povratku. Crkva je jedina društvena snaga koja ih u ovim okolnostima okuplja, potiče na povratak i povezivanje s rodnim krajem, brine njihove prognaničke nevolje, zastupa ih kod nadležnih vlasti kada su im pogažena njihova mnoga životna i ljudska prava. Da nije Katoličke Crkve i njenih svećenika sve bi već davno bilo prekriveno zaboravom, rekao je biskup Komarica te upozorio kako je mandat političara osuđen na trajanje na određeno vrijeme, dok je mandat Crkve djelovati uvijek i u svako vrijeme na dobrobit svoga bližnjega u nevolji, a bližnji nije samo katolik, bližnji je svaki čovjek u potrebi.
U osvrtu na Tjedan, biskup Komarica je rekao kako je to divna poruka vjerodostojnosti jednog naroda prema svojim sunarodnjacima, ali i prema svojim susjedima. Ako je dobrota dragovoljna ljubav, onda u ovom Tjednu imamo solidarnosti, imamo i dobrotu i dragovoljnost i ljubav na djelu, zaključio je biskup Komarica.
Članica Nadzornog odbora Tjedna prof. Ljilja Vokić pojasnila je ulogu Nadzornog odbora koji brine o transparentnosti vođenja akcije, što uključuje "podnijeti" račun svima koji su sudjelovali u akciji, osigurati transparentnost u distribuciji sredstava, njihovom namjenskom trošenju, te vrednovanju uspješnosti projekata koji su poduprijeti.
V. d. ravnatelja Hrvatskog Caritasa vlč. Fabijan Svalina istaknuo je kako je ovom aktivnošću želja Crkve u Hrvatskoj da na konkretan način pomogne sunarodnjacima u BiH, i to u vidu duhovne i materijalne potpore. U duhovnom vidu pripremljen je Križni put, molitva vjernika i poslanica. Što se tiče materijalne dimenzije akcije, doprinos se može dati u župama tijekom tjedna, odnosno pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena 6,15 kn, PDV uključen), ili uplatom na žiro-račun Hrvatskog Caritasa 2340009-1100080340, poziv na br. 101, uplatama na devizni račun kod PBZ 70300-359378, IBAN:HR05 2340 0091 1000 8034 0, SWIFT/BIC code: PBZGHR2x, odnosno putem web-stranice www.caritas.hr. (kta/ika)
Post je objavljen 21.03.2011. u 18:26 sati.