Bjelančevine ili proteini su uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Od prvenstvenog su značenja za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujuči srce i mozak. Sastavni su dijelovi svake stanice koja čini osnovu života na Zemlji.
Bjelančevine su kemijske tvari koje upravljaju svim životnim procesima stanice, osim jednog - one se ne mogu same umnažati. Građene su od dvadesetak različitih aminokiselina, međusobno povezanih poput karika u lancu. Redoslijed i broj tih karika određuje specifične karakteristike svake bjelančevine. U biosferi je broj različitih molekula bjelančevina neograničen, no u jednoj stanici neke vrste ih može biti oko tisuću. Određena smjesa različitih molekula bjelančevina upravlja svim biološkim funkcijama određene stanice i specifična je za određenu vrstu živog organizma (npr. za amarilis, krumpir, vjevericu, purana i medvjeda). Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu nastati će nova bjelančevina, potpuno novih osobina. Dakle, za neku specifičnu vrstu živog bića, osnovno je odabrati redoslijed karika (aminokiselina) u lancu bjelančevina, kao i pravu smjesu za tu vrstu specifičnih bjelančevina. Tu zadaću ima DNA.
Aminokiseline u bjelančevinama mogu biti dvovrsne:
* esencijalne aminokiseline koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu, pa ih moramo uzimati putem hrane.
* neesencijalne aminokiseline koje se mogu u organizmu stvoriti ili iz ugljikohidrata ili iz esencijalnih aminokiselina.
Ribosomi su "tvornice bjelančevina". U njima se povezuju karike (aminokiseline) u polipeptidski lanac molekule bjelančevine. Tako nastala bjelančevina preuzima namijenjenu joj zadaću izgradnje određenih struktura, katalizatora određenih metaboličkih procesa ili stvaratelja mehanokemijske energije potrebne, recimo, za pokretanje krila leptira.
Funkcija bjelančevina [uredi]
Proteini, ovisno o svojoj građi, provode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove tjelesne stanice, koje trebaju proteine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu potrebe za bjelančevinama se znatno mijenjaju.
Druga velika zadaća proteina je nadomještavanje oštećenih i odumrlih stanica. Stanice koje trebaju uobičajeni nadomjestak jesu između ostalih: stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te naravno stanice kose, nokti, zubi i kosti.
Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za ovakav oblik života kakav mi poznajemo) i hormona (molekule koje omogućuju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i protutijela (molekule koje su proizvod imunološkog sustava oragnizma i odgovorne su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa).
Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina - tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija.
Bjelančevine u prehrani [uredi]
Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim šećerima i mastima. Hrana životinjskog podrijetla poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama i žitaricama, grahu, leći, pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, veću količinu bjelančevina ima soja. Osim što sadrže mnogo bjelančevina, te su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina.
Podjela bjelančevina [uredi]
Po složenosti [uredi]
* Jednostavne (proteini) – sastavljene samo od aminokiselina (npr.: histoni i protamini
* Složene (proteidi) – sastoje se od proteinskog (polipeptidni lanac) i neproteinskog dijela; glikoprotein, nukleoprotein, kromoprotein (hemoglobin + Fe, hemocijanin + Cu), različiti enzimi
Po vrsti [uredi]
* Strukturni – oblikuju kosti, mišiće, korijenje, listove,
* Hormoni – reguliraju metaboličke procese u organizmu (neki hormoni su proteini, neki steroidi)
* Antitijela (imunoglobulini) – obrambeni proteini
* Prijenosne bjelančevine – prenose druge tvari; naprimjer: hemoglobin prenosi O2
* Enzimi – ubrzavaju i kataliziraju kemijske reakcije u organizmu
* Fibrilni – strukturni proteini u animalnom tkivu, netopljivi u vodi; keratin (kosa), kolagen (tetive), fibroin (svila), miozin (mišići)
* Globularni – kompleksna struktura, topljivi u vodi, osjetljivi na promjene temperature; enzimi, antitijela, hemoglobin, albumin
Po funkciji [uredi]
* Strukturni
* Regulatori
* Izvor energije
Post je objavljen 10.03.2011. u 18:32 sati.