Diskriminira li zakon regionalno opredijeljene?
Od 1. do 28. travnja u Hrvatskoj će se provesti Popis stanovništva kojeg svake godine provodi Državni zakon za statistiku. Tradicionalno, najviše zanimanja u javnosti izaziva pitanje o nacionalnoj pripadnosti stanovništva. U Hrvatskoj je od prošlog popisa uvedena praksa prema kojoj se regionalno izjašnjavanje ne tretira ravnopravno s nacionalnim te su regionalno opredijeljeni uvršteni u kategoriju nacionalno neopredijeljenih. To je na popisu održanom 2001. godine izazvalo značajno smanjenje onih koji su se željeli regionalno opredijeliti. Međutim, opcija regionalnog izjašnjavanja i dalje postoji samo je nedovoljno poznata među građanima, posebice van Istre. Do sada su se na mobiliziranju građana na Popisima stanovništva javljale isključivo većinska i manjinske nacionalne zajednice ali se uoči aktualnog popisa javilo i nekoliko inicijativa kojima je cilj informirati građane da se na popisu imaju pravo neizjasniti nacionalno, odnosno izjasniti se regionalno.
Regionalna pripadnost (Istrijan, Dalmatinac, Slavonac, Riječanin…), koja nije samo hrvatska posebnost, predstavlja poseban oblik teritorijalne, odnosno socijalne pripadnosti koju prvenstveno određuje teritorijalna dimenzija. Tako shvaćenu regionalnu pripadnost određuju različite zajedničke vrijednost poput određenog zavičaja, tradicija, povijest ili dijalekt. Osim Istre i Riječka regija ima dio populacije koja svoj regionalni identitet doživljava važnijim od nacionalnog, no, hoće li se i u Rijeci dogoditi značajniji val regionalnog izjašnjavanja, znat ćemo tek nekoliko mjeseci nakon Popisa. (rd)
Post je objavljen 22.02.2011. u 08:10 sati.