Marketing
Odgovor na 4. pitanje
Evo rezultata i na 4. tjedno pitanje:
Naime, ovog puta pitanje je bilo ne temu organske gnojidbe. Očekivano najveći postotak odgovora bilo je "Stajski gnoj" ali neočekivano visok postotak je zaokružilo odgovor "Zelena gnojidba" dok je nešto manje bilo odgovora "Tvornički prerađeni stajski gnoj".
Još par praktičnih naputaka o organskoj gnojidbi:
- stajski gnoj se u načelu upotrebljava samo kao zreli i ponekad kao poluzreli. Nezreli stajski gnoj nije prikladan za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji
- zreli stajski gnoj ne smrdi (nema više razgradnje organske tvari i produkcije "smrdljivih" plinova - amonijak, metan, H2S)
- najbolji stajski gnoj je gnoj preživača (govedo, konj i dr.) dok je gnojivo svinja i peradi najlošije, pogotovo peradi sa velikih farmi (zbog velike upotrebe različitih lijekova u uzgoju peradi, isti se često nalaze i u ostacima gnoja i kontaminiraju tlo)
- kvalitetna alternativa stajskom gnoju su tvornički prerađena stajska gnojiva (sa malim udjelom vode i uglavnom su granulirana pa se lako primjenjuju). Nažalost, zasad samo uvozna. Čekamo hrvatski proizvod 
- zelena gnojidba je poželjna alterantiva stajskom gnojivu, ali u načelu ne radi se o klasičnoj organskoj gnojidbi. Naime, zaorana zelena masa potiče biološku aktivnost tla dok je količina organske tvari vrlo mala (zelena masa sadrži puno vode)
- za zelenu gnojidbu treba koristiti biljne vrste koje imaju jeftino sjeme (kulture dobrih svojstava a skupog sjemena nisu prikladne)
- jedna od boljih kultura je lupina/vučika. Teško je nabaviti sjeme na tržištu, ali definitivno je br.1 za zelenu gnojidbu (jeftino sjeme, dubok korijen, bujna vegetacija, fiksacija dušika i dr.).
Post je objavljen 10.02.2011. u 11:34 sati.