Već je poznata nevjrojatna prirodna baština močvarnih područja. Znanstvenici uspoređuju močvare s najbogatijim tropskim šumama na svijetu. Nekad smatrana neplodnom zemljom, izvorom bolesti i legla komaraca, znanost je pokazala svu prirodnu vrijednost ovih područja. Malo ljudi međutim zna da močvarna područja imaju i ekonomsku vrijednost. Tu je naravno turizam, ali i mnoge malo znane koristi.
Jedna od najznačajnijih koristi od močvara je prirodna obrana od poplava. Močvare su uglavnom dio poplavnih područja uz rijeke. Upravo su dijelovi uz močvare bili pošteđeni šteta koje su prošle godine poharale krajeve uz Savu. Poplavna močvarna područja uspješno „upijaju“ višak vode – voda se polagano i kontrolirano izlijeva te rijeka gubi snagu. Taj pojas rijeke može biti širok svega nekoliko desetaka metara, ali kada se uzmu u obzir kilometri tog pojasa, onda je količina vode koju mogu upiti ogromna.
Postojeća prirodna područja Lonjsko polje i Kopački rit dobar su pokazatelj kako prirodna močvarna područja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugrožava se ljudska imovina. Pri tome je sačuvana izuzetna prirodna baština (dapače, poplavna područja služe kao najvažnija mrjestilišta riba čitave regije), razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi (npr. ekstenzivno stočarstvo u Lonjskom polju).
Močvare rapidno nestaju kanaliziranjem rijeka. Kanaliziranje rijeka znači ravnanje sporog meandrirajućeg toka, uništavanje mrtvica i rukavaca, poplavnih šuma i livada; sva ta staništa ubrajamo u močvarna staništa.
Poplave u Europi često su direktna posljedica ljudske aktivnosti, među njima i uništavanje poplavnih močvarnih područja. Koliko god to nelogično zvuči, upravo je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih šteta od poplava danas u Europi. Zastarjelo reguliranje rijeka svelo je rijeke na uzak kanal s malim kapacitetom količine vode. Rijeka je još više ubrzana sječom meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke (sasvim prirodne) povećane razine voda u proljeće i manje u jesen. Ponajviše, uništavana su prirodna poplavna područja – primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje će negdje, prije ili kasnije eksplodirati – odnosno izliti se nažalost u gradovima bez obzira i na najjači nasip ili utvrđenje obale.
Učvršćivanje obala je potrebno u naseljima ili uz industriju. Tradicionalna zaštita od poplava, štetnog djelovanja voda i sličnih djelatnosti iznimno je skupa, ali neučinkovita (daje lažnu sigurnost) i u konačnici stvara još više šteta, koje i sami osjećamo na svojoj koži.
EU je uvidjela ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoji promijeniti praksu. Obnavljaju se meandri koji usporavaju bujicu, ali i prirodna poplavna močvarna područja: rukavci, poplavne livade i šume koje primaju suvišnu vodu. Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zaštita od poplava. Strategija što bržeg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna i pitanje je vremena kada ćemo mi biti ti nizvodni susjedi i trpjeti poplave koje sada prijete području Save. Znanstvenici su nakon katastrofalnih poplava 1998. u Poljskoj predlagali moderan pristup obrani od poplava u toj zemlji, no pobijedio je skupi građevinski lobi pa su uslijedile katastrofalne poplave 2002. i ove godine.
U Hrvatskoj nažalost također vlada zastarjeli način gospodarenja vodama – kanaliziranjem rijeka. To je jasno pokazao izvještaj Twinning – misije EU koja je neuspješno pokušavala pomoći implementaciju modernog gospodarenja vodama u RH.
„U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.“
JEDNA OD TVRDNJI MISIJE EU – TWINNING
U Hrvatskoj je kanalizirano 20 000 kilometara vodotokova, a planira se i daljnje kanaliziranje. Nažalost, ove će poplave biti izgovor (i to loš) za daljnju regulaciju rijeka i daljnje rasipanje novaca na zastarjele tehničke objekte koji će u konačnici prouzrokovati još više problema. Pozivamo ovim putem Vladu RH da krene u efikasno i jeftino gospodarenje vodama, vođeni načelima napredne Europe te da ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za novim regulacijama i financijskim opterećenjima građana koji se potenciraju na nesreći pogođenih u poplavama.
Poplave su 'Božje djelo', ali su štete od poplava uvelike djelo čovjeka.
LEGENDARNI AMERIČKI HIDROGEOLOG GILBERT F. WHITE NAKON KATASTROFALNOG STRADANJA NEW ORLEANSA
Dr.sc. Olga Jovanović
Dipl.ing. Goran Šafarek
Post je objavljen 31.01.2011. u 05:28 sati.