Marketing
Bitke američkog rata za nezavisnost
Bitke američkog rata za nezavisnost – (1775. – 1783.)
Uzroci rata i ustroj sukobljenih strana
Drastične mjere eksploatacije koje je Velika Britanija nametnula svojim kolonijama nakon sedmogodišnjeg rata (1756. - 1763.) bila je 'kap koja je prelila čašu', odnosno iskra koja će zapaliti ratnu vatru u britanskim kolonijama na američkom kontinentu.
Naime, već prije, američke kolonije žestoko su nametale zahtjev za političkom i ekonomskom ravnopravnošću sa svojom metropolom (London), pa su tako do sredine 18. stoljeća u tom naumu gotovo i uspjele, jer američke kolonije izborile su samoupravu, a rađanje nove 'sjevernoameričke' nacije bilo je neupitno.
Dakle, konglomerat naroda koji nastanjuje ta područja: Englezi, Nizozemci i Šveđani oko New Yorka, pa starosjedioci indijanskih plemena Iroquois (Irokezi) i Mohawks (Mohavk) koji tu žive u nekakvoj konfederaciji šest plemena, zatim Nijemci, Škoti i Irci koji nastanjuju Pennsylvaniu, a tu je i Virginia u kojoj žive potomci afričkih crnaca koji su dovedeni u kolonije kao robovi sve su više u turbolentnim odnosima sa svojim gospodarima u Velikoj Britaniji, a na kraju tu je i Francuska koja želi pojačati svoj utjecaj u tom dijelu svijeta.
Tako su britanske kolonije: Maine, New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island i Connecticut (New England), New York, Pennsylvania, New Jersey, Delaware, Maryland, Virginia, North Carolina , South Carolina i Georgia sazvale Prvi kontinentalni kongres i udarile prve temelje novoj naciji i novoj državi koja će kasnije biti poznatija pod nazivom SAD.
naoružani pripadnici američke milicije (kontinentalci)
No, tada još uvijek kolonije ne žele potpuno odcjepljenje, poduzimaju samo mjere protiv dominacije britanske kolonijalne politike (centralizam i merkantilizam), ali se potajno pripremaju i za moguće izbijanje otvorenog sukoba – rat.
pripadnici britanske kolonijalne vojske (5. pješačka pukovnija)
Naime, ubrzano se prikuplja ratni i doknadni materijal, provode se vojne vježbe kolonijalne milicije, a onda će britanski general Thomas Gage, zapovjednik svih britanskih vojnih postrojbi u kolonijama neoprezno kresnuti iskru koja će zapaliti vatru.
Nadnevka 18. travnja 1775. britanska postrojba od 500 vojnika iz Bostona krenut će u Concord s namjerom zaplijene baruta koji su prikupile kolonijalne milicije. Kod grada Lexington tridesetak pripadnika milicije pokušalo se suprotstaviti britanskim vojnicima u njihovom naumu zaplijene baruta, no, britanski vojnici s lakoćom su razbili i pregazili pripadnike milicije.
sukob američke milicije i britanskih kolonijalnih vojnika kod Lexingtona
Potekla je prva krv i više nije bilo povratka. Odjednom sa svih strana pojavili su se odredi naoružanih kontinentalaca (kolonista) i došlo je do sukoba s britanskim vojnicima koji su se morali povući natrag prema Bostonu. Britanci su izgubili u toj kratkotrajnoj bitci 19 časnika i 250 vojnika, a američka milicija oko 90 pripadnika.
U samo nekoliko dana američka milicija brojčano je narasla na 16 000 pripadnika pod oružjem. Rat je mogao početi i počeo je.
Post je objavljen 29.01.2011. u 15:20 sati.