Danas je u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pred oko 250 ljudi, predstavljenja novoizašle knjige prof. dr. sc. Velimira Sriće "Hrvatska 2020 - jedna moguća bodućnost". Osim po znanstvnenom angažmanu, autor je u posljednje dvije godine poznat je i po političkom. Iako smo danas politički bitno različiti, cijenim ga i nosim u dobroj uspomeni, jer sam 1980-ih čitao njegove knjige o managementu i vizijama budućnosti (godine 1989. - knjiga "Od krize do vizije"), U to doba sam jednom, kao novinar "Studentskog lista", napravio s njim intervju (bio je tada republički sektretar za znanost SR Hrvatske). Izdavači knjige predstavljaju ga kao "znanstvenika, pisca i prosvjetitelja", što je opravdano s obzirom na stil njegovog pisanja.
Posebno je zanimljiva "koalicija" koja se okupila oko ove knjige: predgovor je napisao prof.dr.sc. Ivo Josipović, trenutačno na dužnosti predsjednika Republike Hrvtske, recenzenti su prof. dr.sc. Guste Santini (autorov kolega s Ekonomskog fakulteta) i novinarski urednik Davor Butković (nije bio na promociji zbog gripe), a u ime izdavača, poduzeća "Profil", govorio je Danijel Žderić, inače član iste stranke kao i autor (Srića je predsjednik, a Žderić potpredsjednik njihovog Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu).
Donosim, novinarski, bilješke o održanim govorima. Kasnije ću vjerojatno nešto komentirati.
Danijel Žderić ("Profil") spomenuo je svoje nedavne posjete Varšavi, Bratislavi i Delhiju. Ti se gradovi posljednjih godina vrlo brzo razvijau, dok Zagreb i Hrvatska zaostaju. Treba nam hrvatski nacionalni program. Nijedan hrvatski premijer u posljednjih 20 godina nije bio pravi reformator. Treba nam premijer reforemator. Iako ne želim politizirati, treba nam vizija, a to nam nudi V. Srića.
Guste Santini (profesor Ekonomskog fakulteta, recenzent): Kriza je šansa da mijenjam osebe i gledamo prema naprijed. Najdraži mi je dio u Srićinoj knjizi što on ne prihvaća "transplatacije", dosljedno prenošenje stranih iskustava, nego poticaje, Znanost nam omogućava da operacionaliziramo viziju.
Ivo Josipović (profesor Pravnog fakulteta, predsjednik Republike Hrvatske): donedavno sam bio kao Srića - nisam bio političar nego znanstvenik, pisao sam i govorio o onome što znam. Sada kao političar moram govoriti i o onome što ne znam, a to je ekonomija. Imam savjetnika za ekonomiju, Cotu s ovog fakulteta, imam Gospodarski savjet, nastojim naučiti. Danas na internetu možemo pronaći set različitih projekcija za 2020. godinu, vizija nove dekade, ali ništa za Hrvatsku. Napisao sam predgovor ovoj knjizi kao osoba koja želi znati što stručnjaci misle o našoj budućnosti. Ono što mi se najviše sviđa u knjizi je optimizam. Ja sam također optimist. Mislim da Hrvatska zna, da hoće, da može. Može postati zemlja visokih tehnologija, pravne države, ekologije, očuvanja naših specifičnosti. U isto vrijeme, nudi se jedna druga vizija, koju je ponudilo Vijeće za konkurentnost. Te su vizije komplementarne. Šteta je što Hrvatska nema desetak različitih vizija o slijedećoj dekadi. To bi otvorilo dijalog koji nam često fali.
Velimir Srića (profesor Ekonomskog fakulteta): Drago mi je da mogu predstaviti knjigu pred ovim skupom. Ovoliko pameti se u Hrvatskoj rijetko nađe na jednom mjestu. Ovo je treći put u 21 godinu da se nečim sličnim bavim. Godine 1989. objavio sam knjigu "Od krize do vizije", tada sam bio ministar i bila je politička krema na promociji, bilo je optimizma o mogućim promjenama, ali tada je došao rat i ta je vizija odgurnuta. Onda sam 2000. godine, na poziv predsjednika Republike Stipe Mesića, sudjelovao u izradi "Strategije informatizacije". Mislim i danas da je taj dokument vrlo kvaliteta, ali ga je Vlada, kao i sve što je od predsjednika dolazilo, spremila u ladicu s napomenom "ne miješajte nam se u posao".
Knjiga sadrži analizu stanja, viziju te 63 konkretne mjere, koje bi se mogle pretočiti u političke programe.
Potrebne su nam promjene, ali moramo mijenjati sebe. Kod nas je čest stav "Ja sam za promjene, ali ne želim se angažirati, neka se mijenjaju drugi". Moramo se angažirati, uključiti. Kažem svojim studentima, vi se pokrenete samo oko hrane u studentskom restoranu i slično, sasvim materijalitički, treba se angažirati za promjene u društvu.
Da žive dobro ne svi oni, koji su na budžetu, nego oni koji su na tržištu.
Knjiga je puna šašavih ideja, kakve sam odavno predlagao. Npr. predlagao sam da poklonimo jedan otok Billu Gatesu, i sad stojim iza toga iako Gates nije u prvom planu. Tu je također moguća rekonstrukcija brodogradilišta na novim temeljima.
Izvući mlade iz narodnjačkih klubova i šoping centara, angažirati za hrvatski novi deal.
Ništa nije jače od ideje čije je vrijeme nastupilo. Nadam se da je danas, nakon 22 godine, vrijeme stvarno nastupilo.
Danas smo u sličnoj situaciji kao 1991., kad je državu trebalo braniti od agresora - danas ju treba braniti od uutarnjeg mangupluka.
Ne kažem vam da morate ući u moju stranku. Uđite u bilo koju. Uđite u politiku! Nećemo mijenjati Hrvatsku pljujući po kafićima.
Danas nepopularni filozof, kojeg su svojedobno mnogo spominjali na ovom fakultetu, napisao je u svojim tezama o Fojerbahu "Filozofi su svijet različito tumačili, a radi se o tome da se on promijeni". Danas se znanstvena zajednica mora uključiti u mijenjanje svijeta.
Izvještaj HINA-e o prezentaciji na monitor.hr.
Post je objavljen 25.01.2011. u 23:44 sati.