Pregled posta

SASTANAK S MINISTROM

TKO SE U PROIZVODNJI NE MOŽE NAĆI
NEKA NAĐE DRUGO PODRUČJE SVOJE EGZISTENCIJE

U petak 14. siječnja u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji je odnedavno i podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, održao je sastanak s predstavnicima poljoprivrednih udruga proizvođača iz biljne proizvodnje.Tema sastanka bila je provedba novog Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, okvirna dinamika isplate potpora za proizvodnu 2010. te točka razno u kojoj je uslijedila rasprava u kojoj su sudjelovali poljoprivrednici.



Opširno sam napisala izlaganje ministra, zato što se iz njegova izlaganja vidi kako rezimira činjenice, kako razmišlja kako zaključuje, kako savjetuje poljoprivrednike – što sve ima poruku INFORMACIJE. A INFORMACIJA JE u današnje vrijeme iznimno važna. Jer uvjerenja sam da onaj tko IMA INFORMACIJU je u golemoj prednosti u odnosu na onog TKO INFORMACIJU NEMA.

Opširno sam prenijela i probleme koje su iznijeli poljoprivrednici, jer na njihova je pitanja ministar odgovarao, a ti su odgovori važne INFORMACIJE za sve koji trebaju odgovore na ista ta pitanja.

Ministar je otvorio sastanak kazavši da smatra da se ukazala potreba da se razgovora o dijelu i zaključenju prošle godine, s jedne strane, ali da akcent razgovora bude na 2011. godini. Rekao je da misli da je 2010. odrađena na dobar način „ da je u početku to bila vrlo teška, nakon 2009. koja je bila izrazito financijski nepovoljna za poljoprivredne proizvođače, a koja je uslijedila nakon 2008. gdje smo imali vrlo visoke nivoe cijena gdje se u proizvodnju poglavito jesenske sjetve 2008. ušlo s vrlo visokim imputima i došla je 2009. sa vrlo niskim nivoom cijena“. „Naravno i poslije toga smo ušli u 2010. Nije bila baš previše afirmativna naše proračunske mogućnosti su bile značajno manje nego što su bile u 2009., godini Naravno da je to izazvalo i određene reakcije, imali smo prosvjede i sve ostalo, ali u konačnici kada sagledavamo 2010. godinu, ja mislim da smo imali jedno veliko zadovoljstvo onim što smo u 2010 godini ostvarili. Tu prije svega želim kazati da smo i sa nivoa države i Vlade činili maksimalne napore da smo rebalansom proračuna vratili financijski okvir vrlo sličan, čak nešto preko 2009. godine, da samo tijekom 12 mjeseca imali preraspodjelu financijskih sredstava ministarstva, da su se svi ponašali vrlo, rekao bih štedljivo“.
„ Također činjenica da su proizvođači dobili dio onih vaučera, što se saniralo ono potraživanje iz 2009. vezano na proljetnu sjetvu 2008. godine da se taj dio sanirao kroz vaučere, koji su mogli biti naplaćeni , da smo također omogućili da se dio poticaja od 60 posto za jesenske kulture za jesensku sjetvu 2009. omogući kroz vaučere bilo kroz repromaterijal bilo kroz emisiju poslovnih banaka i to je nekih daljnjih 360 milijun kuna. Uz ono što smo omogućili da se kroz odluke o investicijskim kapitalnim ulaganjima, financijski okvir koji je bio na raspolaganju vama, proizvođačima u 2010.Možemo kazati da je u 2010.došlo do značajnog povećanja cijena biljne proizvodnje, od pšenice, uljarica do kukuruza, da su cijene ponovno došle na vrlo visoki nivo .
Isto tako želim kazati da pitanje visokih cijena osnovnih proizvoda nije specifikum Hrvatske, to je cijena na svjetskim burzama, to je profit koji ovisi i o pšenici i o kukuruzu i o uljaricama, naravno da su njima podložne cijenama u RH koja je vezana na cijene na svjetskom tržištu.
Činjenica jest da je došlo do smanjenja biljne proizvodnje uslijed posljedica nepogoda, da smo i mi imali značajne štete uslijed elementarnih nepogoda poplava poljoprivrednih površina i da je to unijelo dubiozu na njivama. Istro tako je činjenica da je Vlada osigurala rebalansom 300 milijuna za sanaciju šteta.
Trend šteta od elementarnih nepogoda nastavlja se i dalje. Danas imamo značajne štete na poljoprivredi u Australiji, sada će biti značajne štete u Brazilu u značajnim poljoprivrednim zemljama i da će to isto na neki način utjecati na cijenu.Ja moram napomenuti kada gledamo cijene na svjetskim burzama cijene su vrlo visoke –cijena pšenice za 7. mjesec red veličina 250 eura to je za taj period 2,5 puta veća cijena od prosječne cijene koja je u 7. mjesecu bila na tim burzama.To znači da će se taj visoki trend nivoa cijena nastaviti i 2011. godine.To je za vas afirmativno, ali to je nešto što stvara probleme u drugim segmentima.Oni koji to osjećaju to je stočarstvo, a dalje, to su krajnji kupci.
Želim ovdje vrlo jasno kazati o povećanju cijena prehrambenih proizvoda, a isto je tako činjenica da su 2010. cijene prehrambenih proizvoda u ukupnosti imale deflaciju na godišnjem nivou negdje između 2 i 3%.Cijene su u 12.mjesecu 2009. u odnosu na cijene u 12.mj.2010. godine u maloprodaji u ukupnosti prehrambenih proizvoda bile manje za 2,5 %. Mlijeko je npr. imalo smanjenje od 5%, a da je meso imalo smanjenje u ukupnosti u maloprodaji smanjenje od 6%, a kruh i pekarski proizvodi o kome se puno pričalo zadržao je cijene na nivou 2009. Sada će vjerojatno doći do korekcija cijena , ali ja sam uvjeren da to neće biti toliko alarmantno koliko se želi prikazati situacija, već vjerujem da će se cijene blago nivelirati, ali komparirano s 2010. godine to će vjerojatno biti jedno blago niveliranje. Naravno držana svojim mjerama nastoji zaustaviti poskupljenja, prije svega mislim na mlijeko, značajnim financijskim sredstvima ministarstva s kojima će pratiti, što je u funkciji reforme sustava poticaja, ali i stvaranja dobrog financijskog okvira. Proizvođači su izvrgnuti visokim kreditnim obvezama i da je to isto neka rezerva s kojom ćemo mi moći ublažiti neke udare na dizanje cijena. I zbog toga sam također uvjeren da u maloprodaji neće doći do eksplozije povećanja cijena
Za očekivati je cjenovno dobru godinu ratarskih kultura.Želim demantirati neke natpise koji se zadnje vrijeme pojavljuju u medijima da Hrvatska neće imati dosta pšenice.Prema našim spoznajama Hrvatska ima zasijano preko 110.000 ha zasijane pšenice, u konačnici ja vjerujem oko 120.000 ha i da je to nivo proizvodnje koji bi trebao osigurati svu dostatnost hrvatske u pšenici. Naravno, to je proizvodnja pod vedrim nebom i molimo Boga da godina 2011. bude bolja, da ne bude toliko elementarnih nepogoda i tada ne bismo smjeli imati problema s a pšenicom.Činjenica jest da je to smanjenje, ali nije toliko smanjenje koliko se želi prikazati. Smanjenje je od 15 od 20 tisuća ha, red veličine od 12-13% .Vjerujem da će proizvođači uz ovakve uvjete cijena dati dobru agrotehniku želim svima poručiti što bolji rezultat. S čime? Ako sad nemaju s čime onda slobodno kažem da se takvi ne bave više poljoprivredom. Jer ako nisu u stanju u najvišim nivoima cijena osigurati svoju egzistenciju onda nažalost, otvoreno govorim, neka se preorijentiraju prema nekoj drugoj proizvodnji. Uz ovaj nivo novaca koje su dobili, uz ovaj nivo mogućnosti nabave repromaterijala, sa vaučerima i uvjetno rečeno mogućnostima da naplate poticaje iz jesenske kulture, stvarno ja ne znam više što kazati. Ali to je na sreću samozvanih seljačkih lidera koji vide smanjenje svog prostora djelovanja u situacijama kada je dobro pa onda treba i dalje stvarati famu i priče, loše situacije.Ali to nije nešto što mene zabrinjava. Ja sam zadužen za cjelokupnu hrvatsku poljoprivredu,moje područje interesa su svi poljoprivredni proizvođači. Ja naravno, uz komunikaciju s vama, imam komunikaciju sa direktnim proizvođačima i jako dobro znam situaciju u poljoprivredi.
Znači imam pretpostavke dobre godine, imam pretpostavke da će bilo poticaja koji se isplaćuje za proizvodnu 2010. biti na nivou isplaćenih poticaja u 2009.i da je to uz ovakve cijene nešto što stvara preduvjete poljoprivrednicima.
Ovdje odgovorno kažem tko se u toj proizvodnji ne može naći neka se više ne bavi poljoprivredom, neka nađe drugo područje svoje egzistencije.“

„I da dam još malo informacija vezano o reformi sustava poticaja! Moram vas podsjetiti da smo negdje u proljeće ili u drugom mjesecu ovdje imali prezentaciju koncepta reforme sustava poticaja.
Praktično smo osigurali za mljekare duplo veći nivo poticaja koji se pretvara u trajno pravo, nego što imaju proizvođači mlijeka u EU. U 2011. godini ćemo upravo iz potrebe konsolidacije sektora, a činjenica je da je država pomogla u konsolidaciji sektora proizvođača mlijeka od polovice 2009. i cijelu 2010. godinu i u velikoj mjeri taj sektor dobro funkcionira. Ovo je nešto što će, doći na naplatu u 2011. godini. Možete se dogovoriti na terenu pa se organizirati gdje će doći naši predstavnici gdje će biti prezentirana reforma sustava poticaja.
Kada govorim o EU postoje dva stupa 1. stup to su izravna plaćanja, i to jer ovo o čemu mi raspravljamo, i 2. stup koji je financijski čak izdašniji nego prvi stup, a to su mjere ruralnog razvoja, gdje će moći povući nešto veća financijska sredstva nego što su na raspolaganju u prvom stupu.Ali dragi prijatelji to iziskuje i vašu aktivnost , a samo da kažem da su tio mjere investicijske potpore za kapitalna ulaganja, to su mjere za otežane uvjete poslovanja - tu će se po toj osnovi moći uvećati ili po toj osnovi moći isplatiti 100 do 250 eura po ha, znači vrlo visok iznos, zatim tu su mjere za ekološku proizvodnju, mjere za integriranu proizvodnju – za takve oblike proizvodnje također dodatna plaćanja kroz mjere ruralnog razvoja. Kada govorimo o stočarstvu to je primjena uvjeta dobrobiti životinja, broja grla po metru kvadratnom, prozračivanje, uzgoj životinja na stelji. Naravno neće nitko mijenjati tko ima rešetke.Ali kada se radi nova farma,veća će korist biti financijski okvir koji će se ostvariti, s mogućnošću potpore koja će se dobiti po osnovi dobrobiti životinja, nego što su pogodnosti uzgoja stoke ili goveda natašnje. Treba se usmjeravati u takvim pravcima.Ali su tu značajna financijska sredstva. I to je ono što čini puninu sustava poticaja pri ulaska u EU tako da se ne može gledati samo 1. stup gdje se nešto gubi, a ne gledati drugi stup gdje su mogućnosti dobivanja vrlo vrlo velike. Kao što sam rekao stojim vam na raspolaganju možemo ovdje u ministarstvu organizirati tematske sastanke gdje bi prezentirali informacije, ali moj prijedlog je da se mi spustimo prema vama da vi možete širi krug vašeg članstva okupiti, te da im to prezentiraju ljudi koji znaju koji su sudjelovali u pregovorima.
Bilo je određenih priča – da li će se ulaskom u EU smanjiti poticaji?
Financijska omotnica je nešto što je poznato, poznat je iznos koji ćemo ostvariti u financijskoj omotnici .U prve tri godine moći ćemo iz sredstava ruralnog razvoja prebaciti u prvi stup, znamo da se u prvim godinama neće uspjeti potrošiti novac koji je namijenjen drugom stupu, s druge strane Hrvatska će moći iz vlastitih sredstava doći do financijske omotnice.
Ono što je za vas bitno je da vi ne nećete biti zakinuti u isplati poticaja. To je za vas najbitnije.

Visina poticaja za proljetnu kulturu 2010. biti će vrlo slična - nivou 2009. Vama je bitno da imate nivo što stabilnijih cijena plus poticaj. Danas kada su cijene vrlo visoke, uz ovaj poticaj, još jednom ponavljam, vrlo dobro razdoblje, ja bi čak rekao odlično ili najbolje razdoblje za one koji se bave proizvodnjom „ završio je svoje izlaganje ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

RASPRAVA

U raspravi TOMISLAV POKROVAC je rekao da vaučeri do danas nisu bili dobar model plaćanja Ministarstva prema seljacima zbog sakupljanja velike papirologije što su morali raditi neki poljoprivrednici.
Ministar je rekao da je to do sakupljanja papirologije došlo zbog financijske kontrole i inspekcijskog nadzora koji se uvodi. Svi se zalažemo za pravnu državu i inspekcijski nadzor
Pokrovac je podsjetio da su svojevremeno razgovarali da bi poticaji trebali biti plaćeni za prošlu godinu do kraja veljače i to 40% u vaučerima, a 60 % u novcu.Ministar je rekao da je to netočno. Zamolio je ministra da urgira i ukine Pravilnik o pisanju radnog vremena. Zamolio je da se na razini RH počne rješavati problem poljoprivrednog zemljišta .Rekao je da im razni „torbari“ nabijaju cijene te da najam zemljišta moraju plaćati 2000 kn / ha. Postavio je pitanje konkurentnosti u kontekstu visokog najma. Rekao je da ljudi koji su u općinskom vijeću, a ne bave se poljoprivredom kupuju zemlju da bi je davali u najam, te da su takvi u sukobu interesa. Upitao je zašto se hrvatsko svinjogojstvo bacilo na noge i dodao da su hrvatski pregovarači uistinu loše obavili posao, jer su radili na način da u svinjogojstvu nisu ispregovarane potpore. U vezi s mlijekom rekao je da se treba više okrenuti prema otkupljivačima, jer zašto bi država uvijek morala subvencionirati plaćanje mlijeka. A otkupljivači i po par mjeseci ne plaćaju mlijeko, a rade od mlijeka razne proizvode, prodaju ih i zarađuju na tome.

Ministrov odgovor:
Ministar je pojasnio da na OPG nositelj i njegovi članovi koji nisu u radnom odnosu nisu obveznici Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koji proizlazi iz Zakona o radu. Pravilnik se odnosi na uposlenike u OPG-u, u obrtu, poljoprivrednoj tvrtci i ne možete osporavati pravo svaki takav uposlenik ima evidenciju radnoga vremena i imati sve ono što Zakon o radu kaže. Ministarstvo je uputilo jednu predstavku Ministarstvu gospodarstva gdje tražimo da se određene stavke toga Pravilnika izuzmu od primjene za poljoprivredu i ribarstvo jer imaju svoje specifikume, imaju sezonski karakter obavljanja poslova kada i uposlenik radi više sati zbog sjetvi, žetvi berbi i slično.
Ministar je pojasnio i stanje s plavim dizelom „ 99% poljoprivrednih proizvođača ne može utrošiti ono što pravilnik o Plavom dizale njima daje i to se pokazalo. U 2010, godini je 50 tisuća tona manja realizacija plavog dizela nego što je bila u 2009. godini. Mi smo evidencijom obračunom i nadzorom došli na potrošnju plavog dizela koji je bio 2009. godine.Dakle nema prenošenja. Nemojte računati da ćete s 2011. prenositi obvezu na 2012. Nema potrebe za prenošenje, jer je kvota takva koja osigurava sukladno Pravilniku.



Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu. MI radimo izmjenu Zakon, on je na mišljenju tijela državne uprave, ali pritisnite one u čijoj je nadležnosti provođenje Zakona a to su jedinice lokalne samouprave. Mi se striktno pridržavamo Zakona i davanje suglasnosti, a iza nas još jedan filter pregleda provođenje zakonitosti , pa ako nama nešto promakne državno odvjetništvo neće dati suglasnost.
Sektor tovnog svinjogojstva. Nema teoretske šanse da mi ostvarujemo neka prava koja se ne ostvaruju na nivou EU. Ono što će u prijelaznom razdoblju ostvario određeni poticaj to su krmače koje smo mi ugradili u ovaj sustav, ali tovno svinjogojstvo ne. Ali ne možeš ti ostvariti nešto što drugi ne ostvaruju.I nema tog pregovarača niti bilo koga tko može za tovno svinjogojstvo osigurati da ostane u izravnim plaćanjima. Da vam kažem za tovno svinjogojstvo : na liniji klanja je 2009.bilo 1 000 060 komada , godine 2010. 1 190 000 svinja na liniji klanja znači 130 000 veća proizvodnja svinja.
Svinja u sektoru tova : veći je nego 2009. došlo je do poskupljenja stočne hrane, ali je cijena otkupa svinja vrlo niska.

MATO MLINARIĆ : da li su kapitalna ulaganja iz 2008. plaćena, jer postoje poljoprivrednici kojima nisu plaćena, i da li će se pravilnikom ili Zakonom donijeti odluka o sjemenu za 2011.?
Ministrov odgovor:
To da netko nije dobio dobio odluku za investicijsku potporu iz 2008. to je samo moguće u dijelu onih koji nisu dostavili pravovremeno svu dokumentaciju, ili im dokumentacija nije bila potpuna, a naknadno je u roku nisu dostavili.Svi koji su imali ispravnu dokumentaciju iz 2008.su obrađeni. Ali ti poljoprivrednici kod gospodina Mikolčića mogu se javiti i sve provjeriti.
Što se tiče farmskog sjemena, pravilnikom je riješeno da sjeme više ne mora biti certificirano, što znači da se može koristiti tzv. farmsko sjeme, a pojedinosti možete dobiti od gospodina Mikolčića ili Rakića.

ZVONKO PIPIĆ iz Virovitice upitao je što je sa štetama od poplave na poljoprivrednim kulturama koje nisu isplaćene.Govorio je o visokom najmu za državno zemljište za 2011. da se cijena izjednači da više nema dvije cijene. Ministar je rekao da je to proslijeđeno u Državno odvjetništvo i da se čeka očitovanje.
Više od 10 godina nije se mijenjala cijena duhana. Ona je dohodovna, ali zahtijeva jako puno rada,te je pitao da će se povećati poticaju za duhan.
Odgovor ministra Čobankovića
Što se tiče Virovitice, postoji Zakon o naknadi štete od elementarnih nepogoda koji je jasno propisao tko što mora raditi. Županija je ta koja proglašava stanje elementarne nepogode. O proglašenoj elementarnoj nepogodi jedinice lokalne samouprave formiraju općinska ili gradska povjerenstva za popis elementarne nepogode. Oni vrše popis šteta od elementarnih nepogoda osobno po imenu i prezimenu i sastavljaju zapisnik, dostavljaju županiji, županija prosljeđuje Ministarstvu financija.Ministarstvo financija prosljeđuje Ministarstvu poljoprivrede da verificiramo iznos šteta u poljoprivredi, a štete u građevinarstvu procjenjuju državni uredi na županiji. Znači mi ne možemo isplatiti štetu ukoliko gradsko ili općinsko povjerenstvo nije verificiralo štetu. Ja nema drugog odgovora. Ako grad i Povjerenstvo za elementarne nepogode kaže da nije bilo štete onda nitko ne može isplatiti štetu. Prvo šteta mora biti procijenjena, a drugo ona je osobnog karaktera ide na ime oštećene osobe i ne može se paušalno isplatiti. Ako je bilo štete od elementarnih nepogoda vi morate izvršiti pritisak na lokalnu samoupravu koja nije odradila svoj posao ako je štete bilo. I to je moj odgovor. Kako radite pritiske na ministra tako radite pritiske i na gradonačelnika.

ARAGOVIĆ iz Virovitice, govorio o duhanu o čemu je Zakon donesen 1999. da nisu imali većih problema jer je sektor dobro uređen. Zamolio da ministar sjedne s proizvođačima duhana, kupcima i Vladom da pokušaju dogovoriti za 3-4 godine otkup duhana. Naveo i primjer da je otvoren natječaj za zakup zemljišta u kome prioritet ima osoba poljoprivrednik mlađa od 40 godina.

Ministar Čobanković odgovara:
Ne znači da se ti ne možeš baviti poljoprivredom ako imaš više od 40 godina, ali prenosimo dio prakse iz zajedničke poljoprivredne politike EU.Mladi farmeri, a to su oni ispod 40 godina imaju određene prioritete, a kada prijeđeš jedan dan iznad 40 godina više nisi u toj kategoriji.

Viktor PFEIFER je pitao da li ostaje poticaj za repu 2010/2011.?

Ministar Čobanković odgovora
U 2010 će biti onako kako je propisano, a u 2011. je to 1 395 kuna, dodatni poticaj.Prihvaćam sastanak s proizvođačima duhana, a i sa prerađivačima i to što prije.

Problematiku o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta otvorio je Stjepan Kunovec, a o toj temi ću napisati zaseban tekst.


Post je objavljen 22.01.2011. u 18:06 sati.