Podržavamo župana Korena koji odluku o gradnji predloženih HE Molve 1 i 2 razmatra pažljivo i bez podcjenjivanja mišljenja stanovništva.
Međutim, htjeli bismo skrenuti pažnju i njemu i medijima i javnosti na veliku zamku od strane HEP-a i energetskog lobija: odluku o hidroelektranama povjeriti struci.
Povjeriti odluku struci ide na mlin energetskom lobiju, jer i javnost i mediji očekuju da je struka dakako energetska. Međutim, HE se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži. HEP odbija mogućnost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih radnika, turističkih radnika...
Izgradnjom HE potpuno se poremećuju podzemne vode što u pretežno poljoprivrednom kraju ima iznimno poguban utjecaj. Nitko međutim ne pita poljoprivrednu struku. Slična je situacija i sa šumarstvom. Tu su i turizam (spremna su značajna sredstva iz EU fondova za razvoj turizma na Dravi), zdravstvo (promjena klime s utjecajem na bolesti dišnih puteva), očuvanje prirodne baštine (prirodna struka), očuvanje kulturne baštine...i mnoge druge. Sve su to struke koje HEP odbija uvrstiti u odluku o gradnji HE, dajući monopol sam sebi i time dakako pravo na jednostranu odluku.
Pozivamo župana da i dalje odgovorno radi svoj posao te da uzme u obzir interese svih građana te da se ne upadne u zamku koju mu postavljaju HEP i energetski lobi u ostvarivanju svojih unosnih projekata nauštrb lokalne zajednice.
Župane Koren, podržite nas u nastojanju da stotine milijuna eura za gradnju HE Molve 1 i 2 presumjerimo na izgradnju toliko željene brze ceste, a ne pogubne hidroelektrane na Dravi! Time će se uistinu potaknuti investicijski ciklusi i razvoj gospodarstva Podravine i Prigorja!
Goran Šafarek dipl.ing
Dr.sc. Olga Jovanović
Dodatak:
Prava cijena HE na Dravi – HE nisu ni zelene niti jeftine!
Cijena izgradnje je uvijek mnogo veća od najavljene, a održavanje HE također. U svjetskom prosjeku je izgradnja HE uvijek na kraju skuplja za 56% od planirane cijene! Proizvodnja struje nikad nije kao što je predviđana. U prosjeku ona iznosi svega 40% od instalirane snage.
HEP je uložio do sada mnogo napora da HE prikaže kao velikim napretkom. Spominjana je zaposlenost, no podsjećamo, današnje su HE u potpunosti automatizirane, najbolji slučaj je HE Lešće bez IJEDNOG zaposlenog. Jedan od najjačih argumenata bio je razvoj turizma, no Institut za turizam je kod izgradnje najnovije HE izjavio da HE nisu turistički potencijal nigdje u svijetu pa tako ni u Hrvatskoj. Ta je propaganda išla tako daleko da je utjecaj na okoliš prikazivan pozitivnim, iako HE potpuno brišu prirodnu rijeku.
Osim toga, HE potpuno poremećuju sustav rijeke. Štete se ispoljavaju kroz drastične promjene u razini podzemnih voda. To ima velik utjecaj na sušenje šuma i nastanaka višemilijunskih šteta. Sušenje šuma hrasta lužnjaka u velikoj šumi Repaš zbog promjena razine podzemnih voda uzrokovala bi štete od stotina milijuna eura! Poremećene podzemne vode imaju utjecaj i na poljoprivredu. HE zaustavljaju protok sedimenta te uzrokuju pojačanu eroziju rijeka. Osim šteta od erozije, novci građana odlaze na skupe radove Hrvatskih voda od ispravljanja posljedica izgradnje tih istih HE. Radovi bi koštali na stotine milijuna kuna!
HE sprečavaju male poplave, ali upravo one najblagotvornije koje donose plodno tlo, pročišćavaju vodu u rukavcima, mrtvicama i poplavnim šumama. HE međutim ne samo da ne sprečavaju velike poplave, nego ih pojačavaju. Dokaz za to su posljednje poplave u Pakistanu u čijem su uzroku značajnu ulogu odigrale upravo velike brane. Klima postaje sve ekstremnija, nepredvidljiva te će prijetnja od velikih poplava biti sve veća. Izgradnja HE u Hercegovini smanjila bi dotok rijeke u plodnu dolinu Neretve te bi more jače ulazilo u Neretvu. Time bi se zasolilo mukom stvarano plodno tlo i nastale bi ogromne štete, neizmjerno veće štete od profita prodane struje iz spomenutih HE!
Post je objavljen 11.01.2011. u 08:52 sati.