»NEW YORK TIMES« KAKO JE SEDAM VELIKIH UMOVA NA STRANICAMA VIDJELO DANAŠNJICU PRIJE 80 GODINA
Cijela Zemlja susjedstvo
Najprecizniji, gotovo proročanski precizan bio je Arthur Compton, fizičar i nobelovac. Predvidio je ono što zovemo globalnim selom, te značenje Istoka, posebno Kine
Jasmin KLARIĆ
Ostvario putovanje kroz vrijeme – Arthur ComptonOsamdeset godina u povijesti ljudske civilizacije je prilično dug period. No, osamdeset posljednjih godina su svakako bile najburnije dosad. Od 1931. godine naovamo dogodilo se toliko političkih, znanstvenih, socioloških i svakih drugih promjena ritmom kakav je apsolutno nezabilježen u dosadašnjem tijeku povijesti.
Primjer za to može biti i posve lokalan – najvažniji politički događaj 1931. godine na ovim prostorima bilo je donošenje Ustava Kraljevine Jugoslavije, čime je ona prestala biti apsolutistička, a postala ustavnom monarhijom. Zemlja je podijeljena na Banovine, a rad političkih stranaka je i dalje bio zabranjen. Ljudi koji su obilježili naredna desetljeća hrvatske političke povijesti bili su fizički relativno blizu. Josip Broz Tito taman je početkom godine premješten iz zatvora u Lepoglavi u Maribor, dok je devetogodišnji Franjo Tuđman pohađao pučku školu u Velikom Trgovišću. Radio je u Hrvatskoj tad bio najnoviji hit tehnologije, prva radio stanica je obilježila tek prvu petoljetku, dok je prvi televizijski signal bio udaljen još punih četvrt stoljeća.
Novine su tada, i u Hrvatskoj i svijetu bile apsolutno vodeći medij. A jedan od najuglednijih i tada je bio američki New York Times, koji je u rujnu 1931. godine slavio osamdeset godina izlaženja. I došli su na sjajnu ideju – odabrali su sedam uglednih američkih društvenih i znanstvenih djelatnika da im prognoziraju kako će svijet izgledati za osamdeset godina. Odnosno, 2011-te.
Proročanski precizan
Najprecizniji, gotovo proročanski precizan u svojim predviđanjima bio je profesor Arthur Compton, fizičar i nobelovac, čiji tekst je nosio naslov: »Cijela Zemlja bit će veliko susjedstvo«. Profesor je zaključio kako će energija postati jeftinija i dostupna širokom krugu potrošača, te kako će motori i pogonska goriva postajati sve manji. Sve to trebalo je značiti brži i jeftiniji transport. Kad je tome pridodao širenje komunikacija: pisanih, radijskih i televizijskih, Compton je predvidio veliko planetarno susjedstvo, odnosno, ono što danas zovemo globalnim selom. No, tu nije ni blizu kraj njegovih točnih predviđanja zbijenih na samo malo više od novinarske kartice teksta – Compton je predvidio razvoj atomske energije i to razbijanjem atoma, kvalitetniju zabavu u slobodno vrijeme, te sve veće značenje Istoka, posebno Kine, u svjetskoj znanosti i vanjskoj politici. Da u svom predviđanju nije napisao kako će problemi strukture elementarnih čestica do 2011. godine biti uglavnom riješeni (što nisu, barem u trenutku predaje ovog teksta u tisak nije bilo novih vijesti iz CERN-a), čovjek bi pomislio da je Compton još 1931. godine na neki način ostvario putovanje kroz vrijeme.
Profit života
S druge strane, otac automobilske industrije, Henry Ford, u svom se tekstu skoncentrirao više na unutarnji napredak čovjeka iz kojeg bi trebao uslijediti i napredak civilizacije. Kad se odavde baci pogled na posljednjih 80-ak godina, vidi se da je Ford bio neusporedivo bolji u predviđanju trendova u auto-industriji. Uostalom, kraj njegovog predviđanja je potpuno posvećen humanizmu: »Trebamo redizajnirati naš ekonomski stroj, ne na način da se napravi nešto novo, već da taj stroj radi ono što smo rekli da bi trebao raditi. Uostalom, jedini profit života je sam život i vjerujem da ćemo u narednih 80 godina biti mnogo uspješniji u proizvodnji stvarnog profita života. Najnovija stvar u svijetu je ljudsku biće. I najveće promjene bi se trebale tražiti u njemu«. Tražimo i dalje.
Michael je – Mihajlo
Među sedam New York Timesovih vizionara iz 1931. godine, nalazi se i jedan porijeklom iz ovih krajeva. Izumitelj Michael I. Pupin, je, zapravo, Mihajlo Idvorski Pupin, Srbin rodom iz sela Idvor u Banatu. Sa 16 godina emigrirao je u SAD i o svojim putešestvijama napisao autobiografsku knjigu »Od imigranta do izumitelja« za koju je 1924. godine dobio i – Pulitzerovu nagradu.
Na stranice slavljeničkog New York Timesa iz 1931. godine probio se tek jedan političar – šef predsjednikove komisije za socijalne trendove, William Ogburn. I dobro obranio boje svoje branše. Posebno kad je govorio o ljudskim odnosima – predvidio je kako će brakovi biti mnogo nestabilniji, kako će biti znatno više razvoda. No, obitelj neće biti uništena. »Životi žena bit će mnogo sličnija onima muškaraca, više vremena će provoditi iznad kuće, a ljudi će općenito postati mnogo nervozniji, što će izazivati sve više mentalnih poremećaja«, napisao je Ogburn, uz zaključak (ne baš točan) da će »mentalni higijeničari 2011. godine stvar ipak držati pod kontrolom«. Točno je predvidio i golemu količinu znanja koju će trebati usvajati, te sve veću potrebu za dužim školovanjem, školovanjem uz rad i specijalizacijom, te da će postotak starijih ljudi biti sve veći. No, dobro, nešto je i promašio: mislio je da će SAD imati 160 milijuna stanovnika (ima ih 309 milijuna), te da će siromaštvo i glad biti posve iskorijenjeni.
Pravedna raspodjela
Negdje na sličnom tragu poput Ogburna bili su i antropolog Arthur Keith, koji je predvidio sve veću specijalizaciju u svakoj grani života, te izumitelj Michael Pupin. »Današnja snaga civilizacije u stvaranju bogatstva je neusporediva s bilo čim u ljudskoj povijesti. No, nedostaje joj mudrost pravilne raspodjele. Sa sigurnošću se može predskazati kako će u narednih 80 godina civilizacija ispraviti svoje mane i stvoriti industrijsku demokraciju koja će garantirati radniku pravedan udio u vrijednosti koju je proizveo njegov rad«, kazao je Pupin. Valjda će se to njegovo »predskazanje« ostvariti makar u narednih 80 godina.
Fizičar Rober Milikan, pak, također je vjerovao u rješenje društvenih problema uz pomoć znanosti. »Gotovo sigurno će uslijediti širenje znanstvene metode na rješavanje naših društvenih problema«, nadao se Milikan.
Naposljetku, čuveni liječnik dr. William Mayo, prilično se blizu dobacio svojom procjenom o prosječnom trajanju ljudskog života u 2011. godini – za razliku od 58 godina iz 1931., Mayo je smatrao da će se prosječan ljudski vijek do danas produžiti na 70 godina (svjetski prosjek danas je 67,2, a u SAD-u 78,3 godine), te je predvidio uspon industrija kulture i zabave.
Preuzeto iz Novog Lista
http://www.novilist.hr/
Post je objavljen 05.01.2011. u 08:11 sati.