Grčka, formalnim nazivom Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km.
Stanovništvo [uredi]
Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj.
Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima.
Etnička pripadnost:
Grci 98%
ostali 2%
Zemljopis [uredi]
Grčka je pretežno planinska zemlja (oko 80% teritorija je brdsko-planinski prostor).
Rijeke oskudijevaju vodom, kratkog su toka i niti jedna nije plovna. Najveća im je vrijednost u tome što su prirodni pravac povezivanja unutrašnjosti s morem.
Šume pokrivaju samo 15% ukupne površine, a zbog čestih suša prevladava nisko tvrdolisno grmlje.
Od kulturnih biljaka uzgajaju se maslina, smokva, agrumi i vinova loza.
Obala [uredi]
Kao što je već spomenuto, Grčka ima veoma razvedenu obalu (treću u Europi, poslije Norveške i Hrvatske).
Obala je pretežno strma s mnoštvom otoka i poluotoka u Jonskom, Egejskom i Kretskom moru. Upravo zbog toga i povoljne mediteranske klime ona je danas najvažnija turistička destinacija svijeta.
Najvažnija turistička regija Grčke je Atička regija. Radi se o prostoru Atike s glavnim gradom Grčke Atenom te područjem Korintskog kanala, a sa sjeverozapada se uzdiže visoka planina Parnas - "planina pjesnika i vila" po grčkoj mitologiji - koja je 1953. godine proglašena nacionalnim parkom. Neki od veoma zanimljivih lokaliteta su Termopilski klanac (mjesto herojskog stradavanja Spartanaca), ostaci starogrčkog proročišta Dom s Apolonovim hramom, velikom pozornicom i muzejem, ostaci zidova grada Tebe i mnogi drugi. Sjevernije od Atene nalazi se čuveno bojno polje Maraton (bitka Atenjana i Perzijanaca 492. pr. Kr.). Zapadno od Atene nalazi se čuveni manastir Dafni iz 11. stoljeća s bizantskim mozaicima. S jugozapadne strane je u Atiku uvučen Falnski zaljev gdje je čitav niz manjih turističkih mjesta. To je kupališno-rekreativna zona gdje su izgrađeni mnogi hoteli, kockarnice, restorani i druga zabavišta i sportski tereni. Plaže su pjeskovite i dobro uređene, a privlačnosti još doprinosi i postojanje ostataka Posejdonova hrama (5. st. pr. Kr.) kod malog mjesta Sunion.
Povijest [uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Grčke
Grčka je jedna je od najstarijih država na svijetu s neobičnom i bogatom poviješću. Naseljena od prapovijesti, bila je plodno tlo za razvoj mnogih kultura od kojih se ističu: Minojska kultura (oko 3000. pr. Kr.), Mikenska kultura (oko 1900. pr. Kr.) i naposljetku Helenske kulture koja je prerasla u antičku kulturu (Stara Grčka) koja je utjecala na razvitak i Europe i Bliskog Istoka. Razlikujemo tri razdoblja stare Grčke: Arhajsko, Klasično i Helenističko razdoblje. God. 146. pr. Kr. Rimska Republika osvaja grčke zemlje i započinje tzv. rimsko razdoblje, koje traje do 6. st. kada rimsku vlast zamjenjuje Bizantsko Carstvo. God. 1460. Grčka postaje dio Osmanskog Carstva (do 1821.). Nakon Grčkog rata za neovisnost, 1829. god. Grčka postaje kraljevstvo pod jakom zaštitom zapadnoeuropskih sila i kao takvo opstaje do danas.
Turizam [uredi]
Turistički najposjećenija je svakako Atena, iznad koje se nalazi brdo Akropolis gdje se nalazi Partenonov hram koji je ukrasio Fidija (najznačajniji kipar Stare Grčke). Tu se još nalaze kip božice Atene, hramovi Erehiton, Propileja i Apteros Nike. U samom gradu nalazi se Dionizijevo kazalište i Olimpijski stadion (izgrađen u novije doba na mjestu antičkog).
Otok Kreta je planinsko krško područje. Na otoku se nalaze ruševine Malije iz 3000. pr. Kr. i ostaci Minosove palače u Knosu (iz vremena egejske kulture), zidine u Iraklionu (iz doba vladavine Venecije), minareti (ostaci turske dominacije), i drugo. Regionalno središte i glavna luka je Iraklion.
Otok Krf je najšumovitiji i najzeleniji otok Grčke. Osim turističkog otok ima i veliko vojno-strateško značenje.
Gospodarstvo [uredi]
Gotovo polovica stanovnika Grčke živi od poljoprivrede.
U kotlinama i dolinama rijeka uzgajaju se žitarice, duhan (među najvećim proizvođačima u svijetu), masline, vinova loza, sezam, mak, riža, pamuk (najveći proizvođač u Europi), povrće i voće. Grčka ima vrlo razvedenu obalu te povoljne biološke uvjete koji omogućuju razvoj obalnog i pučinskog ribolova, ali zbog potreba turizma riba se uvozi. Još je razvijeno i spužvarstvo.
Najznačajnije su aluminijska i kemijska industrija, a veoma značajna je i tradicionalna sitna prerađivačka industrija obrtničko-manufakturnog tipa.
Promet [uredi]
Podrobniji članak o temi: Promet Grčke
Razvoju cestovne i željezničke mreže u Grčkoj ne pogoduje konfiguracija tla; prometnice su dobro razvijene duž obale, no manjkave su u unutrašnjosti.
Glavna cestovna os, proširena i osuvremenjena u posljednjim desetljećima izgradnjom novih supercesta, polazi od Patrasa prema Ateni uz obalu Peloponeza. Glavna zračna luka je u Ateni, a međunarodne zračne luke se nalaze i u Solunu, na Krfu i u Kavali. Gusta mreža zračnih linija povezuje ih s većim otocima.
U periodu 1882. - 1883. probijen je Korintski kanal koji presijeca Peloponesku prevlaku i spaja Jonsko more s Egejskim. Iz atenske luke Pireja na sve strane polaze trajekti, pomorstvo je vrlo razvijeno.
Državno uređenje [uredi]
GrčkaPo državnom uređenju je parlamentarna republika (monarhija je odbijena na referendumu 8. prosinca 1974.).
Glavni joj je grad Atena.
Vanjske poveznice [uredi]
Predsjednik Helenske Republike
Premijer Helenske Republike
Parlament Helenske Republike
Grčka nacionalna turistička organizacija (ovo je adresa početne stranice na grčkom jeziku; u gornjem desnom uglu se može odabrati prikaz stranice na nekom drugom jeziku)
ATENA
Atena (grč. ‘¸®˝±, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Današnja Atena je moderan i velik grad. 2004. je imala 745,514 stanovnika. Antička Atena je bila moćan grad-država i poznati centar edukacije i znanosti. Nazvana je po božici iz grčke mitologije, Ateni.
Atena se često naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. stoljeća prije Krista. Iz tog razdoblja u Ateni je ostalo mnogo antičkih zgrada, umjetničkih djela itd. Najpoznatija je Akropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasične grčke umjetnosti i arhitekture
Ime [uredi]
Grčko ime je bilo ‘¸®˝±ą, a kad se sllužbeno napustilo uporabu katharevouse 1970-ih, službeno je grčko ime ‘¸®˝± (Athína).
Antička Atena [uredi]
Podrobniji članak o temi: Atena (polis)
Atena je bila jedan od najjačih polisa u Grčkoj. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte kulturnog, političkog i trgovačkog života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju obranu akropolu, a na njoj su bili smješteni hramovi vrhovnih božanstava.
Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 st. pr Kr. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika, Perikla. U njegovo doba Atena je postala demokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atene, posebice Akropole. Tada su napravljena brojna veličanstvena dijela grčke umjetnosti. Stoga se razdoblje vladavine Perikla naziva zlatnim dobom Atene. Tada su podignuti hramovi Partenon, Erehtejon, hram božice Nike i svečani ulaz Propileje.
Partenon [uredi]
Podrobniji članak o temi: Partenon
Partenon se nalazio na visoravni visokoj oko 70 m. Predstavlja glavni naglasak čitavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti, ali se gubi penjanjem na akropolu i ponovo se pojavljuje stupanjem pred njega. Ulaz se nalazi s druge strane pa ga je cijelog potrebno obići. Partenon je uzdužna građevina podjeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona nalazi se niski reljef koji prikazuje panatenejske svečanosti. Taj reljef izradili su Fidija i njegovi učenici između 440. i 437. g. pr. Kr.
Erehtejon [uredi]
Erehtejon je sagrađen oko 421 g. pr. Kr. Hram je bio podjeljen na nekoliko razina zbog kosog nagiba terena. Razine su spojene stepenicama. Razlika u visini između svetišta Atene i nekih drugih dijelova hrana bila je i do 3m. Taj hram nije bio pravilnog oblika kao većina drugih hramova. U Erehtejonu nalazilo se svetište Atene, Posejdona i Erehteja.
Propileje [uredi]
Propileje su široko stubište između dva zida. U podnožju stubišta stajalo je šest dorskih stupova povezanih gredama. Vrh stubišta završavao je visokim zidom u kojem je bio prolaz širok koliko i središnji dio stepeništa.
Svaki je grad imao i jedan trg - agoru - koji je služio za trgovačke djelatnosti, skupove, bio je administrativni i društveni centar. U agori se odvijao svakodnevni život.
Kulturni život [uredi]
U Ateni se nalazi velik broj različitih škola i univerzitet. Atenski univerzitet je osnovan 1837. godine a u samom gradu se nalazi nekoliko visokih škola kao i jedna tehnička visoka škola. U gradu postoji i specijalna škola za arheološka istraživanja. Grčko nacionalno kazalište je vrlo poznato u izvodjenju antičkih drama i opera. Osim toga postoji i dosta muzeja kao i kolekcija iz antičkog doba. Atenski festival je kulturna manifestacija koja traje od sredine siječnja do sredine rujna sa programom koji je protkan glazbom ali i modernim i antičkim kazališnim predstavama.
Transport [uredi]
Javni saobraćaj u Ateni se sastoji od autobusa, metroa, tramvaja kao i željeznice. Krajem 90-tih godina prošlog stoljeća su izgradjene nove linije podzemne željeznice koje su puštene u promet 2000. godine. Duljina svih linija metroa u Ateni je oko 91 km.
Zračna luka Elefthérios Venizélos je smještena istočno od grada, nekih 45 minuta vožnje automobilom. Zračna luka je dobila ime po Elefthériosu Venizélosu najvažnijem grčkom političaru u periodu od 1910. do 1933. godine.
Turizam
U Atenu dolaze mnogi turisti da bi se divili ostacima antičke kulture, ali i u kupovinu, kušanje grčkih kulinarskih specijaliteta kao i uživanju u grčkoj narodnoj glazbi. U samom gradu su održane prve Olimpijske igre modernog doba 1896. godine ali i XXVIII. Olimpijske igre 2004. godine. Turizam je vrlo bitan izvor zarade grčkog glavnog grada. Nekih 10 km jugozapadno od Atene je smjesten Pirej, koji je srastao sa Atenom, poznat po najvećoj putničkoj luci u Europi iz koje ispolvljavaju brodovi prema većini grčkih otoka ali i po filmu Djeca Pireja.
Post je objavljen 03.01.2011. u 13:23 sati.