Marketing
Do kraja svijeta i natrag
Goran Skrobonja: “Čovek koji je ubio Teslu«, SF-roman, Laguna, Beograd, 2010.
Velikih se stvari prihvatio autor romana Čovek koji je ubio Teslu, a velikih se stvari laćaju i njegovi junaci. Od osobne sudbine vrlo osebujno karakteriziranih junaka, preko interakcija s desecima slavnih povijesnih ličnosti koje paradiraju pojedinim poglavljima, do sudbine svijeta i svemira, tim putem, a i natrag, odvijaju se vrtoglave avanture ovog romana kojeg je jako teško ostaviti kad ga se jednom dohvatite. Uzbuđenje, očekivanje i napetost vode vas kroz sve 472 stranice izvanredno pomno osmišljenog svijeta u kojem je povijest (u dva pravca: budućem i prošlom) krenula malo drukčije nego u stvarnosti, onoj zapamćenoj i onoj mogućoj.
Da odmah razjasnimo, a naglašava se to i na korici knjige: ovo nije roman o Nikoli Tesli, iako se veliki znanstvenik u romanu i osobno pojavljuje, kao doduše prilično važan, ali ipak tek sporedan lik. Glavni junak je mladi Teslin asistent, Jevrem Radivojević, u jednoj od dvije bitne vremenske dimenzije radnje ovog romana. U drugoj je dimenziji glavni junak Nikodije Marić, beogradski magnat, jedan od najbogatijih i najmoćnijih ljudi svijeta.
U prvoj dimenziji, Radivojevićevoj, povijest je krenula drukčijim tijekom još početkom 19. stoljeća. Srbijom vlada dinastija Sinđelića, Prvog svjetskog rata nije bilo, barem ne do sredine dvadesetih godina 20. stoljeća, Nikola Tesla se nakon debakla u Americi doselio u Beograd i tamo svojim izumima em stvara veliko poslovno i tehnološko carstvo, em Srbiji priskrbljuje respektabilan prestiž na ondašnjoj geopolitičkoj karti Europe. U vrijeme radnje romana, jedan od zadnjih Teslinih izazova je ovladavanje nuklearnom energijom, međutim ono što Teslu doista zanima je mogućnost interdimenzionalnog komuniciranja i putovanja među svjetovima tzv. multiverzuma.
S druge strane prostor-vremena, u Srbiji bliske budućnosti tajkun Nikodije Marić izgradio je svjetski poslovno-tehnološki imperij izrastao iz poznatog nam povijesnog tijeka. I njega zanima ovladavanje multiverzumom, ali tom problemu pristupa potpuno drukčije nego Tesla: korištenjem droga i nanotehnologije. Obojica zemaljskih bogova nesvjesna su da intervencijama u sitno tkanje univerzuma to tkanje može biti i poderano, što onda može dovesti do katastrofe, do propasti svijeta kakvog poznaju… Ili možda ipak nije sve tako crno?
U romanu se pojavljuje čitav niz poznatih povijesnih ličnosti, s ulogama veće ili manje važnosti: Buffalo Bill, Henry Ford, Branislav Nušić, Mata Hari, Lazar Komarčić, Hugo Gernsback, Lenjin, Dragutin Dimitrijević Apis, Gavrilo Princip te brojni kraljevi, prinčevi, princeze i druge plemenite glave s europskih i svjetskih dvorova, a rekonstruirana je i beogradska književna i umjetnička scena - onakva kakva je mogla biti - dvadesetih godina 20. stoljeća, s posebno razmahanom fantastičnom književnošću. Dvije razine romana razlikuju se i književnim stilom: ona iz prošlosti bogata je arhaičnim jezikom i kićenim pripovijedanjem, dok ona iz budućnosti nalikuje na klasične trilere. Obje se razine u kompoziciji romana prepliću smjenom dugačkih poglavlja, tako da se do konačnog raspleta dolazi po načelu odloženog zadovoljstva.
Napetost, stil, isprepletenost fantastičnih elemenata (i onih znanstveno-fantastičnih i onih alternativno-povijesnih), dojmljiva karakterizacija likova, posebno njihovih dvojbi, frustracija i unutrašnjih sukoba, čak i kad su izazvani izvanjskim uzrocima, vrline su ovog romana koji će vas od stranice do stranice voditi a da to nećete ni primijetiti. Sve do posljednje pripovjedačke zamke i do čovjeka koji je stvarno ubio Teslu.
(Objavljeno u Glasu Istre, 3. rujna 2010.)
Post je objavljen 24.12.2010. u 18:47 sati.