Hrvatska korak do financijskog smeća
tako nam budi...
CEH PREZADUŽENOSTI AGENCIJA STANDARD&POOR'S SNIZILA KREDITNI REJTING HRVATSKIH INOZEMNIH OBVEZNICA
Hrvatska korak do financijskog smeća
U slučaju da obveznice padnu u »junk«, dakle najlošiju, kategoriju ulagači na njih traže ekstrapremiju, što znači i veliki skok kamata koje država plaća kad se zadužuje
ZAGREB Rejting agencija Standard & Poor's (S&P) snizila je Hrvatskoj kreditni rejting sa BBB na BBB-, na najnižu razinu prihvatljivu investitorima kod kojih se država zadužuje. Tako se sada dugoročni kreditni rjeting hrvatskih inozemnih obveznica nalazi samo jednu stepenicu iznad najnepovoljnijeg statusa »junk«, koji bi značio da ulaganje u hrvatske obveznice nosi najveći, gotovo špekulativni rizik, odnosno da bi te obveznice mogle biti bezvrijedne. U slučaju da obveznice padnu u »junk« kategoriju ulagači koji ih odluče kupiti na njih traže ekstrapremiju, pa to znači i veliki skok kamata koje država plaća kad se zadužuje. Takav, najniži kreditni rejting, ima primjerice Grčka, a pojedine su ga agencije dodijelile i BiH, Srbiji, Rumunjskoj ili Makedoniji.
Najniža stepenica
Iako je pala na najnižu stepenicu unutar »razreda«, Hrvatska je ipak zadržala takozvani investicijski rejting, odnosno još je u kategoriji koja je prihvatljiva investitorima, ali S&P hrvatske izglede ocjenjuje negativnima što znači da je vjerojatnije da će kod sljedeće ocjene Hrvatska zadržati sadašnji rejting ili pasti na status »junk« nego da bi moglo doći do poboljšanja. Već ranije na najnižu investitorima prihvatljivu razinu kreditni rejting Hrvatske spustille su agencije Moody's i Fitch Ratings, uz S&P najutjecajnije bonitetne kuće u svijetu.
Iz S&P-a su objasnili novu ocjenu pogoršanom financijskom situacijom i kontinuirano slabim vanjskim financiranjem, a utjecaj je imalo i to što hrvatsko gospodars Rohatinski: Potrošnja zadržana, strukturne reforme izostale
Na pitanje može li ovo biti signal Hrvatskoj da se počne drukčije, realnije ponašati, guverner HNB-a Željko Rohatinski odgovara da HNB provodi realnu monetranu politiku, a da ostale stvari mogu komentirati oni koji su za njih zaduženi. Vlada se o tome, kaže izjasnila kod proračuna za 2011. godinu. U tom proračunu Vlada je zadržala razinu potrošnje na razini ove godine, a u njega nije ugradila nijednu strukturnu reformu, upozorava Rohatinski.
U sljedeće tri godine novih 26 milijardi kuna zaduženja
Premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević ističe da će se tek vidjeti reakcija investitora na promjenu rejtinga, te ako cijena obveznica ne bude padala, to bi značilo da neće značajno rasti ni kamate na nova zaduženja, a samo za pokrivanje deficita Hrvatska se u sljedeće tri godine treba zadužiti 26 milijardi.
tvo pada već dvije godine zaredom.
– Nakon realnog pada BDP-a u 2009. godine od gotovo šest posto, smatramo da će recesija u Hrvatskoj u ovoj godini imati veći utjecaj od ranijih procjena, navodi se u izvješću S&P-a.
Ističe se i da će hrvatsko gospodarstvo sa zakašnjenjem hvatati korak s članicama Europske unije. Snižavanje ocjene argumentirano je, objavilo je čak i Ministarstvo financija na svojim stranicama, pogoršanom fiskalnom pozicijom, znatnom ovisnošću o inozemnom financiranju, ograničenom međunarodnom konkurentnošću uslijed veličine javnog sektora, visokim poreznim opterećenjem, lošom poslovnom klimom, odgodama reformi. Uz to, u S&P-u se pribojavaju »mogućnosti daljnjeg fiskalnog pogoršanja i odgađanja reformi u izbornoj godini, ali i porastom državnog duga zbog jamstava brodogradnji«, koji se procjenjuje na četiri posto BDP-a, što je razina koja odgovara ovogodišnjem deficitu od 15 milijardi kuna.
Jasan i čvrst signal
– S druge strane, pozitivnim procjenjuju ukupnu stabilnost financijskog sustava, dobru kapitaliziranost bankarskog sustava, te borbu protiv korupcije predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, ističe se na stranicama ministarstva koje podsjeća da je svjetska gospodarska kriza podjednako snažnim intenzitetom utjecala na pogoršanje fiskalne situacije te porast državnog duga u većini Europskih zemalja, posljedično čemu su i rejting agencije snižavale ocjene brojnih zemalja – u EU 27 do sada je snižena ocjena za 10 država, neke i za više stupnjeva.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je već upozoravao na probleme na koje se poziva kreditna agencija, kaže da smanjenje rejtinga ne mora nužno značiti i skuplje zaduživanje države.
– Tržište valorizira pojedine zemlje i drukčije nego kreditne agencije, bilo pozitivno bilo negativno. Grčkoj su agencije dodjeljivale kreditni rejting A+, a svi znamo kako su stajale njihove obveznice. Sam rejting ne mora značiti skuplje zaduživanje. Međutim, spuštanje rejtinga je jasan i čvrst signal kako financijske institucije ocjenjuju stanje u Hrvatskoj, kazao nam je guverner.
Jagoda MARIĆ
-----------------
preuzeto iz novog lista
http://www.novilist.hr/
lp, boro
Post je objavljen 23.12.2010. u 08:13 sati.