Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/uskoplje

Marketing

Krešim - kralj

Pjesmu o Krešim-kralju Ivan Zovko čuo je od Husejina Gekića iz Gornjeg Vakufa...


Uvijek je zanimljivo vidjeti kako se korijeni nekog današnjeg jezičnog izraza, običaja ili, pak, nekih predaja ili stihova protežu preko mnogih stoljeća i sežu u "davnu davninu". Dakako, i događaji koji su se desili na području Uskoplja u toj "davnoj davnini" ostavili su itekakvoga traga i u našoj sadašnjosti iako ih je danas, na žalost, ne bez naše krivice, sve teže prepoznati.
Prije nešto više od sto godina akademik Ivan Zovko, nekadašnji uskopaljski učitelj, zabilježio je jednu pjesmu kojoj korijen, očito je, seže do najranijeg spomena Uskoplja u Ljetopisu popa Dukljanina, nastalog početkom XI stoljeća. Naime, naš kraj, odnosno župa Uskoplje spominje se u Ljetopisu popa Dukljanina, u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), te se navodi kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II. opustošio župe Uskoplje, Luku i Plevu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, "Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome". Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949.-oko 969.).
Gotovo cijelo tisućljeće kasnije, godine 1899. u istom tom Uskoplju marni skupljač narodnog blaga Ivan Zovko zapisuje pjesmu o Krešim -kralju, pravi medaljon, koji je zabljesnuo ispod stoljetnih naslaga. Evo što piše Zovko:
Pjesma, koju sam prvi put čuo od nekog Husejina Gekića, rodom iz Gornjeg Vakufa, glasi ovako u cijelosti:
Eto, dolje zelen-polje,
Na tom polju vit-jablan,
Na jablanu crn-gavran,
Otud ide Krešim-kralj
I on nosi stjrjelicu,
Da ustr'jeli crn-gavran.
Gavran mu se moljaše:
"Ne str'jeljaj me, Krešim-kralj,
Ja ću tebi valjati
Kad se budeš ženiti".
Ko ne vidi i ne opaža ovdje na prvi mah sačuvano, ali u čistom i narodnom izgovoru - ime slavnoga hrvatskoga kralja Krijesimira, ili Krešimira! Velimo u čistom narodnom izgovoru, što je opet najbolji znak, da Herceg-Bosna bijahu i jesu hrvatske zemlje, koje nekada potpadahu pod moćno žezlo hrvatskih kraljeva.

Zovko u nastavku svoga teksta skreće pozornost na činjenicu da je i ovu pjesmu, kao i brojne druge, Vuk Karadžić preinačio i "posrbio".
Da je sbilja Vuk patvorio, preinačivao i dotjerivao narodno blago - o tom čovjek zdravih moždana ne može ni sumnjati, samo mu treba, da neko vrijeme proboravi megju prostim narodom,
piše Zovko.

Post je objavljen 22.12.2010. u 09:15 sati.