STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Mađarske kriminalne elite ciljano su uništavale hrvatske nacionalne resurse pomoću sličnih ljudi u našim državnim institucijama i sumnjivim bankama (HFP, Hypo, Linić, Starčević, Matanović...).
Tako su na kriminalan način preuzeli hotelsko turističko poduzeće Primošten d.d. koje su im omogućili pojedini bivši hrvatski državni dužnosnici i službenici, a čiju je obnovu financirala Hypo banka.
Hrvatski fond za privatizaciju 2002. godine prodao je 66,82 posto dionica poduzeća Primošten d.d. Diamant marini iz Zadra za milijun i šesto tisuća kuna, a iza čijeg su vlasništva stajali mađarski državljani Laszlo Atilla i Thomas Vitezy. Po toj smiješnoj niskoj cijeni Mađari su dobili većinski paket navedenog poduzeća vrijedan 65 milijuna i šesto tisuća kuna.
Predsjednik hrvatskog fonda za privatizaciju bio je tada Krešimir Starčević koji je za kriminalne usluge prodaje Primoštena d.d. Mađarima nagrađen za jednog od čelnika Hypo banke u Hrvatskoj, a predsjednik upravnog fonda HFP-a je bio Slavko Linić koji je 2005. godine krstario Jadranom na jahti s mađarskim vlasnikom poduzeća Primošten d.d. Thomasom Vitezyem.
Kupivši po niskoj cijeni poduzeće Primošten d.d., Mađari su došli u posjed Marine Kremik s 300 vezova, hotela Marina lučica sa 650 kreveta, hotela Zora sa 550 kreveta i hotela Raduča sa 250 kreveta. U sastavu tvrtke je bio i autokamp sa 600 šatora, restoran, kuglana, kongresna dvorana sa 300 sjedala, sportski tereni i drugi popratni objekti. U vezi navedenih nekretnina Mađarima su bili najzanimljiviji marina i autokamp iz razloga što su za malen novac zagospodarili atraktivnim zonama uz obalu.
Vlasnik sada gotovo cijelog turističkog Primoštena bio je dobavljač ruske nafte Molu koji je došao u Primošten nakon susreta Račan-Orban i kada je izrađena strategija izlaska Mađara na hrvatsku obalu.
Zanimljivo je da se na pritisak radnika u upropaštenom primoštenskom dragulju počelo samo simbolično procesuirati neke od manjih igrača, a da se ni u snu ne planiraju poništiti kriminalni ugovori koji ni kao takvi nisu poštivani .
Sve je zaboravljeno, ostalo je u ladicama, mađarski kriminalci figuriraju kao strani ulagači bez ijedne uložene kune u kupovinu i razvoj te stravičnom zaduženju na teret kupljenih hotela, marina i kampova koje su potpuno devastirali.
Što je još strašnija istina, i dalje u Primoštenu nekažnjeno i pred očima cijele hrvatske javnosti uništavaju preostale turističke kapacitete i sliku Primoštena kao hrvatskog turističkog dragulja.
Slično su postupili i s tribunjskom marinom te njezinim hotelom i restoranima koje je gotovo u potpunosti izgradila Ina da bi u slično vrijeme pala u ruke također jednom mađarskom probisvijetu, ali i drugim primjerima na osnovu kojih su budimpeštanski naftaši iz mizerne, zahrđale i zapuštene Molove rafinerije zaključili da i oni mogu doći i uz pomoć sličnih kreatura u Hrvatskoj i bez kune kupiti Inu. Što se, na žalost, i dogodilo s ciljem potpunog uništenja na teret hrvatske države i građana.
Također, Mađari su se preko hrvatskog emigranta Bubala dočepali i Dalmatinske banke iz Zadra (sada OTP banka) koji je bez srama samo zbog osobnih koristi kupio u bescjenje, a potom je skuplje preprodao Mađarima. Uvidjevši da je to unosan posao, istim stilom kupio je poljoprivredno imanje Vranu kod Biograda.
U vezi preuzimanja i uništavanja hrvatskih nacionalnih resursa na navedena pitanja trebao bi odgovor dati i bivši ministar Porges koji skromno i van domašaja javnosti sjedi u udobnoj fotelji sada mađarskog Tifona. Sve ovo isključivo u namjeri da se Ina kao najveći nacionalni gospodarski resurs bitan za energetsku sigurnost Hrvatske vrati u hrvatske ruke bilo drastičnim promjenama kriminalnih ugovora, bilo potpunom nacionalizacijom bez ikakva obeštećenja jer će se u postupcima, vjerojatno, pokazati da su akteri na kriminalan način dogovarali prodaju i kupovinu kao što je bjelodano iz ovog primoštenskog slučaja koji je odrađen netom prije Ine.
Poslano
1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u
Zagreb-Zadar, 21. prosinca 2010. godine
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
Post je objavljen 21.12.2010. u 20:58 sati.