Nakon što je prošla (zasada) katastrofalna poplava u Neretvi, vrijeme je da se zapitamo tko je i što radio, trebao raditi i trebati će raditi.
Ovim prvim člankom valja početi uzvodno, tamo gdje naši susjedi u BiH diktiraju koliko ćemo ljeti biti žedni i koliko ćemo zimi duge čizme nositi.
18. studenog ove godine (nekih 10-ak dana prije poplave), Elektroprivreda BiH je u svom priopćenju saopćila da su “Hidroelektrane na Neretvi, u čijem sastavu su HE Jablanica, Grabovica i Salakovac, ostvarile su višedecenijsku proizvodnju, realizirale i prebacile ovogodišnji plan za 16 procenata.” Nadalje se navodi "Zahvaljujući veoma povoljnoj hidrološkoj situaciji tokom cijele godine, ali i izuzetnoj pogonskoj spremnosti HE i veoma dobrom upravljanju, ostvareni su do sada nezabilježeni proizvodni rezultati u sve tri elektrane.”, da bi tehnički direktor Hidrelektrana na Neretvi Adis Bubalo nadodao: “S obzirom na trenutnu hidrološku situaciju, nema sumnje da će do kraja godine biti proizvedeno još najmanje 200 GWh električne energije, čime će planirana proizvodnja u 2010. biti premašena za gotovo 30 procenata.”
Dakle argument uprave hidroelektrana, kojim se sada brane, da su ovo stoljetne vode, pa da stoga nisu mogli zaustaviti toliku vodu ne stoji, bar ne u onom dijelu gdje kažu da nisu mogli znati koliko kiše će pasti i koliko voda će se sliti u akumulacije.
Drugim riječima već 18. studenog su točno znali da ih očekuje veliki priliv vode, ali su očito išli na obaranje rekorda u proizvodnji. Taj “rekord” je dolina Neretve iznimno skupo platila po drugi put ove godine!
Nadamo se jedino da hidroeletrane neće ići na nove rekorde do kraja godine ili iduće godine obarati ovogodišnji rekord.
Hrvatska politika, kao i nadležne hrvatske službe i poduzeća su u ovakvim situacijama dužni utjecati na BiH da se gospodarenje vodama vrši na prihvatljiv način, što se zasada ne radi. Ukoliko su odgovorne osobe elektrana u BiH znale za velike rizike od plavljenja (a kako vidimo jesu) i unatoč tome išle na “obaranje rekorda u proizvodnji”, onda se radi i o kaznenim djelima za koja su policija i državno/a odvjetništvo/a dužna postupati, bez obzira što se radi o teritoriju BiH, jer je šteta prouzročena našim građanima. Čl. 263. hrvatskog Kaznenog zakona je nedvojben i kaže između ostalog. “Tko … poplavom, …izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina godina”. Kazne su veće za slučaj da se to djelo počini na naseljenom području ili strada imovina večeg opsega. Podsjećam da je procijenjena šteta na području našeg dijela doline Neretve 248 milijuna kuna!.
Na kraju krajeva, ako je Sanader s lisicama u Austriji, zašto npr. neki “Meho Mehić” ne bi temeljem tzv. crvene interpolove tjeralice bio u lisicama u Mostaru? Šteta je otprilike jednaka, ali "Mehići" hodaju slobodno.
No da ne bi spominjali BiH samo u kontekstu viška vode, spomenut ćemo i da je naša Hrvatska elektroprivreda najavila izgranju HE Dubrovnik II, zvanu još i HE Plat II – prve podzemne hidroelektrane koja bi se izgradila u neovisnoj RH. Vrijednost investicije bi bila oko 1.000.000.000,00 (milijardu!) kuna. Ukopana u brdo kraj Dubrovnika, primala bi vode iz pravca Trebinjsko-nevesinjskog područja. Ta hidroelektrana naizgled nebitna za Neretvu, upravo možda ima sudbonosan utjecaj na budućnost Neretve! Naime te vode koje bi dolazile na njene turbine putem podzemnog tunela iz BiH, se upravo planiraju prikupljati na način da se dio prirodnog sliva Neretve preusmjeri u sklopu projekta “Gornji Horizonti” (više o tome je pisano ovdje prije skoro 2 godine:Gornji Horizonti) u Republiku Srpsku (istočnu Hercegovinu gdje su već formirane akumulacije i neki tuneli), odakle bi dio voda dolazio do Dubrovnika. Problem će se upravo pojaviti ljeti kada je voda svima potrebna, pa s obzirom na dosadašnja iskustva slobodno se može reći da će Neretva biti žedna ljeti, a zimi pod vodom, ovisno o željama elektroprivrede BiH za “rekordima”
Ključne službe na neđudržavnom planu, koje trebaju mrdnuti malo onom stvari na kojoj sjede i koje nitko dosada u medijima nije spomenuo, su:
- Ministarstvo vanjskih poslova,
- Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,
- Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu prirode,
i oni koji su već spominjani za poslove untar RH, ali imaju nadležnosti i glede suradnje i aktivnosti prema BiH:
- Hrvatske vode, posebice kroz međunarodna tijela koja provode međunarodne ugovore s BiH.
Svaka od navedenih institucija ima nadležnosti i dužnost za postupanje prema BiH, temeljem međunarodnih ugovora, ali ne radi svoj posao!
Drugi dio članka - onaj o aktivnostima, propustima u našoj dolini Neretve i općenito RH glede poplave, slijedi ubrzo.
Post je objavljen 14.12.2010. u 00:12 sati.