Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/broduboci

Marketing

Ode brod...

Lijeni i nesposobni kakvi već jesmo, danas smo iz našeg brodogradillišta ispratili na daleka mora brodić za prijevoz kemikalija, tričavih 183 metra dužine, 32 širine, visine do palube 17 i još nešto sitno metara koliko već zauzima zgrada od šest katova nadgrađa. Naravno, taj neugledni ploveći objektić ni u kom slučaju nije mogao nastati kao rezultat vrijednog rada naših brodograditelja već je ovoliko narastao pukim čudom - uglavnom metodama ćiribu-ćiriba. Znate kako već to ide, profesor Baltazar je šetao, šetao i šetaooooo... i onda se dosjetio!
Prosuo kap iz epruvete i ekola, ecce nave!



Naravno da sam ciničan, ali eto, u vremenima kada je moj Brodotrogir jedini od svih naših škverova u koliko-toliko izglednoj prilici da se uspješno (hm...) privatizira na, bumo još vidli čije zadovoljstvo, Sanaderov intimus Jerko Rošin izjavljuje EU birokratima u Bruxellesu da upravo nas treba zatvoriti i naravno, na prostoru našeg škvera napraviti "nešto drugo" !? Što je to "nešto drugo", vrli gospodin Rošin nije želio konkretizirati, barem ne ovako javno.

No, ostavimo se mi barem za sada visoke politike i prizemne ekonomije, nego - ajmo napravit jedan zajednički đir po ovome tankeriću? Može!?
Kako je krenulo, ko zna, hoćemo li više imat prilike...

Naš najnoviji brod dobio je ime Calypso i to zamislite, ne po zanosnoj nimfi Calypso koja je ubogog i nespretnog Odiseja držala zatočenog na otoku Ogigiji punih sedam godina, već po istoimenom plesu koji se nažalost ne izvodi u Plesu sa zvijezdama, ali je i te kako popularan na egzotičnim Karibima.



Čak i pačići mali u pučkoj školi već znaju da svaki brod ima barem jednu krmu i jednu provu, a nakon što se strmim stepenicama popnemo gore stižemo gdje-e, na pa-lu-bu-uuuu.



Od nadgrađa do pramca ima prostora za čitavo nogometno igralište ali je gotovo sva površina palube ispresjecana labirintom cjevovoda tako da se posada može kretati isključivo prijelaznim mostićem.



Na pramčanom dijelu palube ili kako je mi zovemo - palubi kaštela (nema veze sa 7 Kaštela) nalaze se pritezna vitla za cime i naravno - sidra!
Nekoliko tona teško sidro ipak nije uputno vaditi snagom vlastitih mišića pa taman bili i mornarski...



Zašto na palubi ima toliko cijevi?
Ovakvi brodovi imaju po "preko nekoliko" tankova za prijevoz kemikalija, desetak, pa i više, a da bi bilo moguće prebacivanje tereta iz jednog tanka u drugi, treći, peti, deseti, većina od njih mora biti povezana svojim posebnim "naftovodima".



Najveća bačva između tih silnih cjevovoda nije na žalost posade, predviđena za vino ili neku sličnu ljekovitu tekućinu, već se u njoj nalazi inertni plin dušik. Naime, kad su tankovi prazni i nema tereta u njima, zbog uvijek moguće opasnosti od eksplozija, sav prazan prostor se ispunjava upravo tim inertnim plinom.



U strojarnici je obično puno toplije nego na vjetrovitoj palubi, ali bome i bučnije. Glavni motor, pomoćni motori, generatori, pumpe, osovine, hidraulički uređaji, prava tvornica energije...





Iznad same krme smješten je čamac za spašavanje, uvijek u stand-by položaju. Oduvijek mi je bila želja isprobati to spuštanje i evakuaciju s broda (samo za vježbu naravno) ali za sada, to je tek sanak pusti...



Ovako izgleda s vrha tog tobogana





Ako je strojarnica srce svakog broda, onda je zapovjedni most zasigurno njegov mozak. Tu je naravno i kormilarnica, a u njoj sva sila kompjutera, ekrana, radara, raznoraznih botunčića za redovne i izvanredne situacije..



Zapovjednik broda mi je pun povjerenja ponudio da isprobam isploviti iz luke... Ah da, hvala hvala, odmah ću ja, samo da vidim di tribam pritisnit...



Krilo kod kormilarnice ima ulogu balkona i ponajviše služi kod pristajanja uz obalu da kapetan ima bolji pregled situacije.



Kako izgleda globalizacija u pomorstvu? Brod izgrađen u Hrvatskoj, vlasnik Šveđanin, plovi pod zastavom Liberije a na njemu - filipinska posada!



Što god radili u brodogradnji, bilo da projektirate, zavarujete sekcije, montirate strojeve, pituravate, bilo što - uvijek morate misliti na ljude koji će tim brodom ploviti.



I ne samo misliti na ljude, već i na sva mora i daleke zemlje u kojima će vaš brod pristajati.

A onda se odriše cime i brod partije.
Nikad se više ne vrati u svoje brodo-rodilište.
Tako biti mora.
I gotovo...

Partirŕ, la nave partirŕ. Dove arriverŕ questo non si sa...

Kamo će otploviti, ne znam ni sam...



Dobro ti more Calypso!



Post je objavljen 03.12.2010. u 18:50 sati.