Marketing
SOS-Save Our Sprud: Upoznajte orla štekavca
Upoznajte orla štekavca, eng.White-tailed Eagle, strogo zaštićenu zavičajnu divlju svojtu, ugroženu najavom uništavanja dravskog spruda na Jelkušu. Kako ta prekrasna ptica izgleda može se vidjeti u dokumentarcu BBC-a snimanom prije nekoliko godina na pitomačkom Jelkušu, zaštićenom krajobrazu na prostoru Općine Pitomača.
Dokumentarac BBC-a, Natural World,Iron Curtain, Ribbon of Life - pitomački dio rijeke Drave
Štekavac (Haliaeetus albicilla)
Porodica: Alcedinidae – jastebovi, škanjci i orlovi
Štekavci su stanarice, iznimke su ptice sjeverno-ruske populacije (iznad 60. paralele), koje su selice. Štekavac se nekada gnijezdio i u sredozemnoj i panonskoj Hrvatskoj. Danas je gnjezdarica panonske Hrvatske. Najbrojniji je u preostalim velikim vlažnim područjima: u Posavini (osobito Lonjsko polje-), Podunavlju (osobito Kopački rit) i Pokupskom bazenu. Izvan tih područja su malobrojniji i gnijezde se uz šaranske ribnjake i veće rijeke.
Od kraja osamdesetih godina na većini područja u Hrvatskoj bilježi se porast brojnosti. Ukupnu populaciju je osamdesetih godina činilo 60 do 70 parova, dok se u 2000. gnijezdilo 80 do 90 parova, što je porast od oko 30% (Radović i sur., 2003). Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake, na stjenovitim obalama i otocima. Izbjegavaju planinska područja, područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume (Radović i sur., 2003).
Monogamni su, a parovi traju doživotno. Gnijezdo grade, na jajima leže i o mladima se brinu oba roditelja. U pologu su obično 2 jaja (Radović i sur., 2003).
Hrane se ribom, pticama vodaricama, sisavcima, često i strvinom. Ribe su obično najvažniji plijen. Plijen traže najčešće iz niskog leta, obrušavaju se i pandžama ga grabe pri površini vode, a katkad ga napadaju i s motrilišta. Rjeđe ribu traže gacajući po plićaku. Vrlo rijetko napadaju ptice u letu. Često pljačkaju gnijezda kolokolonijalnih ptica (galebova, čaplji, vranaca i dr.). Najčešće su u lovu samotni, ali ponekad love i u paru, osobito kad su im plijen ptice vodarice. Otimaju plijen drugim grabljivicama i galebovima (Radović i sur., 2003). Razlozi ugroženosti su lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, onečišćenje voda i intenziviranje poljodjelstva (Radović i sur., 2003).
Vrsta je strogo zaštićena zavičajna divlja svojta (Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)), a međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodaci I i II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Washingtonskom konvencijom (CITES I).
SOS-Save Our Sprud
Post je objavljen 27.11.2010. u 22:54 sati.