Marketing
OD POTRAGE ZA METALIMA DO IZRADE UNIKATNOG APOKSIOMENA
Izložba „Antički Grci“ postavljena je u Klovićevim dvorima u Zagrebu 21. studenog 2010. godine. Posebnost izložbe je brončana skulptura Apoksiomen.
Apoksiomen na grčkom znači strugati mast i ulje koje su grčki atlete nakon natjecanja strugali sa sebe. Skulptura je rađena u bronci. Smatra se da je autor bio kipar Lizip, koji je postavio temelje, u to vrijeme modernog kiparstva. Prema frizuri smješta se u drugo ili prvo stoljeće prije Krista. Skulptura je blago zaokrenuta u lijevu stranu, težište se nalazi na desnoj nozi, dok lijeva noga stoji vrhovima prstiju na postolju. To je dalo dinamičan izgled i bio je veliki prevrat u dotadašnjoj grčkoj kiparskoj umjetnosti gdje su se kiparske skulpture izrađivale od mramora, koji je bio težak, te su skulpture izgledale statično. Glava Apoksiomena prikazana je vjerno i smanjena je u odnosu na skulpture izrađivane prije njega, gdje su glave bile neproporcionalne, jer su se izrađivale veće.
Apoksiomen je prikazan u pokretu. Nakon sportskih igara, u kojima su svi grčki atlete sudjelovali nagi, prikazan je kako struže, posebnim oruđem, ulje i mast. Oruđe nije pronađeno na nalazištu skulpture.
Uploaded with ImageShack.us
Tri teorije govore o tome kako je Apoksiomen završio u moru. Grčki brod je uhvatilo jako nevrjeme i da bi umirili Posejdona, grčkog boga mora, bacili su najvrijedniji predmet sa broda. Prema drugoj teoriji Apoksiomen je zbog svoje težine poslužio kao sidro, a prema trećoj, odbacili su ga jer je brod bio pretovaren teretom.
Lizip, kao i ostali kipari nakon njega, izrađivali su skulpture prvo od gline, gdje su dali oblik i popravljali dijelove koji im se ne bi svidjel, nakon toga glinu bi ispekli i lijevali broncu. S obzirom da su grci bili loši ljevači, zbog vakuuma, na skulpturi bi nastale rupe. To bi smatrali neuspješnim djelom i rad bo obustavili i odbacili neuspjele dijelove. zbog tog razloga pronađena je glava božice Afrodite u blizini Istre.
Apoksiomen je pronađen pokraj Lošinja 1996. godine. Njegova restauracija trajala je deset godina, a unutar skulpture pronađeno je gnijezdo glodavca, što je znanstvenicima omogućilo da utvrde starost skulpture. U svijetu postoji još deset takvih skulptura, a smatra se da je skulptura pronađena pokraj Lošinja jedina autentična. Kako je kip imao niz napuknuća, te veće oštećenje na bedrenom dijelu desne noge, izrađena je i posebna konstrukcija koja iznutra podupire cijelu figuru.
Glava božice Afrodite
Uploaded with ImageShack.us
Grci su u plovidbu morem i kolonizaciju krenuli u potrazi za metalima kojih je nedostajalo u Grčkoj. U početku su plovili biremama, brodovima s dva reda vesala, a kasnije triremama, brodovima s tri reda vesala. Po uplovljavanju kolonizirali bi najmanji poluotok zbog lakše obrane, izlaza prema moru, a opet dovoljno blizu unutrašnjosti zbog lakše trgovine s domicilnim stanovništvom. Svoje kolonije izgradili bi oktogonalno tako da se sve ulice siječu o pravim kutem. Sa sobom bi donijeli vrčeve za vino ukrašene geometrijskim oblicima na svijetloj pozadini s crnom bojom ili na tamnoj pozadini s crvenom pozadinom. Grci su mješali vino s medom.
U početku su razmjenjivali predmete s Ilirima, a kasnije su trgovali predmetima u zamjenu za novac. S obzirom da su Iliri bili na nižem stupnju razvoja nego Grci, posjedovanje grčkog predmeta smatralo se luksuzom, a osoba koja bi imala grčki predmet pripadala je bogatijoj klasi.
U pronađenim posudama i amforama držali su namirnice. Na kopnu bi ih ukopali do pola u zemlju kako bi hrana ostala svježa, a na brodu bi ih paralelno polagali na slamu i vezali užetom kako se ne bi prevrnule prilikom plovidbe.
Uploaded with ImageShack.us
Od ostalih eksponata mogu se vidjeti: posude, amalije od životinjksih kostiju, nadgrobne ploče, vojne kacige, nakit i različita oruđa.
Uploaded with ImageShack.us
Post je objavljen 22.11.2010. u 09:46 sati.