Nesreće od elektriciteta uglavnom su dvojake. Ili elektricitet djeluje neposredno na tijelo unesrećenoga i onda kažemo da ga je udarila struja, ili se električna energija pretvara u toplinsku pa uzrokuje požar.
U domaćinstvu se uzroci nesreća od elektriciteta mogu svesti na oštećene instalacije i neoprezno rukovanje. Dovoljno je da se čovjek dotakne samo jednog neizoliranog mjesta ili žice pa da ga udari električna struja. Struja će iz kućanskog aparata ili žice ući u tijelo i kroz noge se spojiti sa zemljom, odnosno s drugim polom. U praksi to najčešće izgleda ovako: zbog istrošenosti ili neprecizne izvedbe jedna se žica npr. na kuhalu dotakne njegovog metalnog dijela. Dovoljno je stajati na podu koji nije izoliran od zemlje i stavljati lonac na kuhalo pa da se dogodi udar. Isto to se može dogoditi prilikom mijenjanja žarulje ako u grlu nema okvira za zaštitu od električne struje. Poznato je da vlažni predmeti bolje provode elektricitet nego suhi. Zato je posebno opasno stajati na vlažnom podu za vrijeme kad imamo posla sa strujom.
Na selima u nas najveći broj nesreća nastaje zbog prekida vodova. To se možda čini pomalo i čudnovatim, ali treba znati da trofazna struja koja se upotrebljava za razvođenje, ali ne i u kućanstvu, ima razliku napona između zemljovoda i svake faze 220 V. Ako se zbog nekih mehaničkih posljedica prekine vod kroz koji prolazi faza i padne na zemlju, onda se može dogoditi da u rasvjetnoj mreži, ukoliko nemamo dobre osigurače, odjednom poteče 360 volti. Rezultat: pregorjele žarulje, radioaparati i kućanski električni strojevi. To se rjeđe događa u velikim gradovima gdje su vodovi položeni u zemlju, ali zato dosta često u selima gdje su žice montirane na stupove nosače. Zbog istog razloga, tj. kad se faza spoji sa zemljom, pogiba svake godine mnogo stoke.
Post je objavljen 11.11.2010. u 13:56 sati.