Piše Bojan Klima
Sjedinjene Države su prošli tjedan u Ženevi po prvi put sudjelovale u raspravi pred nedavno stvorenim Vijećem Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Radilo se o sjednici na kojoj se – svake četiri godine – razmatra poštivanje ljudskih prava u svakoj od 192 članice. Ameriku su kritizirale i zemlje koje s njom imaju prijateljske odnosno savezničke odnose – Rusija, Indonezija, Britanija i Meksiko – kao i njezini redoviti kritičari, Iran, Venezuela i Kuba.
Članice Vijeća UN-a su u vezi s poštivanjem ljudskih prava u SAD uložile čak 228 službenih sugestija, kako bi se situacija 'poboljšala'. Kritizirana je činjenica što Sjedinjene Države prakticiraju smrtnu kaznu. Amerika je pozvana da prekine rasno profiliranje i rasnu diskriminaciju, pogotovo kada je riječ o imigrantima, a zatraženo je i da vlada SAD zatvori vojni zatvor u Guantanamu.
Čelnica američkog izaslanstva Esther Brimmer izjavila je na samoj sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava da su Sjedinjene Države 'ponosne na svoju politiku poštivanja ljudskih prava'. Ona je naglasila da je Amerika utemeljena na povijesnim pravima, među kojima su sloboda govora, udruživanja i vjere, te da je vlada Sjedinjenih Država 'prvenstveno odgovorna vlastitom narodu'.
Pravni savjetnik Državnog tajništva Harold Koh izjavio je jučer da će Washington nastojati provesti neke od 228 sugestija iz Ženeve, no za dobar dio njih rekao je da su 'političke provokacije' – pogotovo kada je očito da kritike dolaze od država koje sustavno krše i najosnovnija ljudska prava.
Vlada Sjedinjenih Država, rekao je Harold Koh, smatra da je problem rasnog profiliranja legitimna kritika, iako je takva praksa zabranjena američkim zakonima. Američka je diplomacija priopćila preko svog pravnog savjetnika da je Washington odlučan da eliminira rasno profiliranje kada je u pitanju policija, da okonča rasnu diskriminaciju tamo gdje postoji te reformira svoj imigracijski sustav.
U vezi poziva na zatvaranje vojnog zatvora u Guantanamu, Harold Koh je rekao da je 'aministracija predsjednika Obame odlučna da ga zatvori u najskorije moguće vrijeme'. Što se tiče smrtne kazne, pravni savjetnik Državnog tajništva rekao je da je ona u skladu s međunarodnim pravom.
Prethodna američka administracija, ona Georgea Busha, odbijala je sudjelovati u radu Vijeća UN-a za ljudska prava jer su njegova članice i neke zemlje u kojima se redovito i sustavno krše ljudska prava. Logiku prošle administracije potkrepljuje upravo objavljeno izvješće ne-vladine organizacije UN Watch koja prati rad svjetske organizacije i vrednuje ga prema tekstu njezinog glavnog dokumenta Povelje Ujedinjenih naroda.
U izvatku iz rasprave o poštivanju ljudskih prava u Libiji – koju Amnesty International i Human Rights Watch smatraju jednim od najgorih kršitelja ljudskih prava u svijetu - saznajemo da je režim pukovnika Gadafija posebno pohvalila Sjeverna Koreja, primjećujući 'čvrstu odlučnost Libije da poštuje sva ljudska prava'. Predstavnik Irana je spomenuo velik napredak Libije u zaštiti ljudskih prava, pogotovo na zakonodavnom planu, dok je Burma izdvojila činjenicu da je 'gospodarski i društveni napredak Libije ostvaren u korist svih njezinih građana'.
U izvješću o poštivanju ljudskih prava u njezinoj zemlji, libijska je vlada - među ostalim - napomenula i ovo: kazna amputacije ruke, koja je predviđena zakonom, ne prakticira se već više od 40 godina. Međutim, ipak, izuzetak su 'dva nedavna slučaja' amputacije - navodi se u izvješću vlade Libije Vijeću UN-a za ljudska prava.
Post je objavljen 09.11.2010. u 21:43 sati.