Marketing
Jesenje skitnje
Živa sam ako ste se to slučajno pitali. Stvarno ne razumijem kako i kada me obveze tako obuzmu. Doslovce sam na sve strane, svuda me ima. Dan od 24 sata ponekad zaista nije dovoljan. Ponekad nemam vremena niti da samo legnem na 15 minuta i buljim u strop, i tako danima. Pa naravno da u ovu cijelu priču upada i blog onda, jer koliko god tema imala i htjela podijeliti s vama – jednostavno nemam kada tipkati. Ali dobro, nema smisla naširoko sada raspredati o mom nedostatku vremena, bacimo se na posao.
Dakle, kao što ste mogli primjetiti iz prethodnog posta, moje dupe se svako malo šeta po Lijepoj nam našoj. I nije to ni približno onoliko koliko bih mogla – od nekih putovanja sam odustala, jer stvarno sam bila iscrpljena. No, krenimo redom, ono u prethodnom postu, ako ste se slučajno pitali je bila Pula, tj. jedna prekrasna plaža kojom sam bila oduševljena.
Danas imam par slikica iz malo južnijih krajeva, već mnogo puta viđenih, vjerujem, ali ja sam se – vjerovali ili ne – tamo prvi puta našla ovoga vikenda. Govorim o Plitvičkim jezerima. U mojoj skromnoj karijeri, to je tek 3. NP koji sam posjetila u RH, ali dobro, polako će i ostali doći na red. Nekako uvijek bi samo prošla kraj njih, toliko puta, i nikada vremena da se stane i pogleda – uvijek tu blizu i uvijek uskoro, a sada i konačno viđena.
Impresivna brojka od gotovo milijun posjetitelja godišnje natjera čovjeka da stane i razmisli i pokuša zamisliti stampedo koji tamo prolazi svake godine, pogotovo u ljetnim mjesecima. Na sreću, sada kada sam ja bila zaista nije bila gužva, a vrijeme je bilo prekrasno. Teško mi je zamisliti horde ljudi.
Priroda je prekrasna, ali bojim se, da će se uz takav broj posjetitelja (koji samo raste iz godine u godinu) pojaviti problemi očuvanja tog blaga, koje je prepoznato još u 19. stoljeću kao područje od izuzetne važnosti. Ne čudi zato da je to naš najstariji nacionalni park.
Već sada su vidljivi mnogi problemi zbog čovjekova utjecaja. Eutrofikacija koja je inače normalan proces u prirodi, ovdje je itekako prisutna, zbog povećanog dotoka nutrijenata zagađivanjem. Neriješen sustav kanalizacije s jedne strane tome doprinosi, dok s druge strane postoji izvlačenje vode iz jezera za potrebe ugostiteljskih objekata. Pitanje je samo koliko će toga jezera moći podnijeti, prije nego se ekosustav ozbiljno naruši. Isto tako prisutan je i problem unešenih riba, koje ozbiljno prijete populacijama autohtonih vrsta. Nadam se da će se na ovim problemima uskoro ozbiljnije poraditi, da bi se ova lijepa jezera sačuvala.
Kao što sam već rekla, priroda je doista impresivna, ali pitam se zašto se malo ne uloži u infrastrukturu. Meni nisu bila potrebna dodatna tumačenja npr. da su gornja jezera na dolomitnoj (nepropusnoj podlozi), a donja na krškoj (vapnenačkoj) pa zato postoje neke razlike među njima, jer sam to prije naučila. Ili kako npr. funkcionira proces sedrenja i koliko je potrebno sretnih okolnosti (vrlo specifični fizikalno – kemijski parametri) da bi se on uopće odvijao, te zašto se odvija samo na nekim rijekama, a ne na svim rijekama na svijetu. No bilo bi lijepo da se postave poučne table, koje su danas jako popularne svuda, pa da i oni koji su došli samo uživati u lijepoj prirodi nešto i nauče. Jer da, slažem se, jezera kao takva su dovoljna i ljudi će samo zbog njih i doći (tome svjedoči i brojka od milijun posjetitelja godišnje), ali kada su već tamo, mislim da bi bilo mudro objasniti im na taj način koliko su jezera posebna i zašto ih se treba očuvati. Nisam sigurna da su svi svjesni njihove krhkosti.
U svakom slučaju, jasno mi je da sam ja možda malo previše kritična, ali šta da vam kažem, ne mogu si pomoći :). Ne mislim ništa loše, nego samo objektivno sagledam situaciju jer bih voljela da jezera ostanu prekrasna još mnogo mnogo godina. Oduševljena i umorna, vratila sam se u Zagreb sa razmišljanjem kako bi bilo prekrasno posjetiti ih i u proljeće, kada sve prolista.
Uživajte u slikama, kao što možete vidjeti, paprati su me obuzele 
Phragmites australis – jedan od pokazatelja eutrofikacije
Galovački buk
Sorusi vrste Phyllitis scolopendrium
Mali prštavac
Polypodium vulgare
Asplenium trichomanes
Plod neke biljke iz porodice Apiaceae (štitarke)
Veliki slap
Post je objavljen 08.11.2010. u 23:19 sati.