Marketing
Trebaju nam privatne vojske!
Ovog puta, protivno svom običaju, prenosim bez komentara ovaj dragulj žurnalistike iz Bandićevog propagandnog glasila Zagreb.hr (tiska se i besplatno dijeli u golemoj nakladi, ne možete pobjeći od njega po gradu, a dostupan je kao pdf dokument na online-zagreb.hr) Obratite posebnu pažnju na pohvalu "Horvatinčićevoj privatnoj vojsci"!
CVJETNI TRG JE POBJEDA JAVNOG - I PRIVATNOG
Piše: Jozo Renić, jozo.renic@mmreza.hr
I Cvjetni je prolaz mogao ostati jedan od neostvarenih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća u Zagrebu. Međutim, jednog lijepog listopadskog dana Horvatinčić je pozvao društvo na svoje gradilište da bi podigli čašu viziji koja se ipak ostvaruje. Kada smo jednog od uzvanika upitali što ste zapravo došli slaviti, odgovorio je:
- Propast nečijeg nauma da u ovom gradu dobijemo još jedan propali poduzetnički i arhitektonski san! Jedva čekam da se protivnici ove gradnje sami uvjere da su bili u zabludi.
Kako se vidi po konturama, sredinom iduće godine uistinu bi se zeleno društvo moglo lupiti u čelo dok budu šetali prolazom, zapravo ne prolazom, jer investitor ne želi da to bude nešto “usko i klaustrofobično”, nego da nastane ulica, javno šetalište. Htjelo se promijeniti zagrebačku vizuru dobivanjem novog vrijednog prostora, širokog 24 i visokog 16 metara. Iznad svega toga, doduše, bit će spavaonice bogataša, 45 apartmana, Zagrebački kristali, a dolje pod zemljom njihove garaže i parkirna mjesta. Ta kombinacija privatnog i javnog prostora u današnje je vrijeme neminovna, jer bez privatnog pitanje je dokad bismo gledali štakoraj, a bez javne svrhe ta investicija ne bi dobila zeleno svjetlo gradskih vlasti. U svakom slučaju, bit ćeb to nešto između Ilice i šoping-centara kakvih smo već siti na drugim mjestima, tj. posve nova pješačka oaza u kakvu bismo u nekoj europskoj metropoli rado zašli.
Horvatinčićeva privatna vojska, njegovi zaštitari koji su ga čuvali na vrućem tlu Cvjetnog trga, pomalo simboliziraju neko novo vrijeme, neki novi poduzetnički otpor, kakav se nije mogao voditi šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su zbog nečijeg miga izvisili mnogi projekti. Ovdje smo se već nagledali neostvarenih arhitektonskih vizija i pitanje je kako bi ovaj grad izgledao da je u ono vrijeme bilo više slobode. (...)
Post je objavljen 03.11.2010. u 23:59 sati.