AUTORSTVO:
Poslanica Rimljanima uistinu je Pavlovo djelo i o tome nema nikakve dileme. Pavlovo autorstvo naglašavaju brojni povijesni izvori, kako pravovjerni poput Klementa Rimskog, Ignacija, Justina mučenika, Polikarpa, Hipolita i Ireneja, tako i krivovjerni poput Marciona koji je prvi poznati pisac koji proglašava Pavla njezinim autorom. Muratorijev kanon također pripisuje autorstvo Pavlu.
O tome svjedoče i nutarnji dokazi autorstva: teologija, rječnik i duh poslanice prepoznatljivo su Pavlovi. Također, u samoj poslanici čitamo da je autor Pavao što nije nužno dokaz autorstva, ali i drugi navodi unutar poslanice to potvrđuju poput npr. Rim.15:15-20.
Jedan od najuvjerljivijih nutarnjih dokaza su povremene podudarnosti sa Djelima apostolskim, poput spominjanja prikupljanja pomoći za svete, spominjanje Gaja, Erasta, dugo planiranog putovanja u Rim i sl.
VRIJEME NASTANKA
Poslanica Rimljanima napisana je nakon 1. i 2. Korinćanima, što zaključujemo po spominjanju prikupljanja pomoći za svete u Jeruzalemu.
S obzirom na spominjanje grada Korinta (16:1) i drugih detalja u poslanici, mnogi biblićari smatraju da je tamo i nastala. Obzirom da je Pavao u Korintu boravio samo tri mjeseca, mogući datum nastanka mogao bi biti negdje u 56. godini nakon Krista, kako navodi William MacDonald ili prvih dana 57. godine kako navod i F.F.Bruce. Spomenimo i da u Šarićevom prijevodu Biblije u uvodnom tekstu prije Poslanice Rimljanima nalazimo navedenu nešto kasniju godinu - proljeće 58.godine p.K.
RIM U PAVLOVO DOBA
Tekst poslanice opovrgava mišljenje da je crkva u Rimu nastala kratko vrijeme prije pisanja poslanice. Ne možemo točno znati kako je kršćanstvo stiglo u Rim, ali najvjerojatnije je da su ga donijeli Židovi iz Rima koji su se obratili na Pedesetnicu, 30. god.u Jeruzalemu (Dj.2:10). O tome nema konkretnih podataka, pa ni Pismo ne kaže da li se među 3.000 obraćenih na Pedesetnicu, nalazio i netko iz Rima. Međutim, zanimljivo je da su u izvještaju o tom događaju, među hodočasnicima od svih Europljana, izrijekom spomenuti jedino Rimljani. Ovo ne možemo smatrati dokazom, već eventualno znakovitom činjenicom čije značenje naslućujemo, ali ga ne možemo potvrditi. Lako je moguće da je kršćanstvo stiglo u Rim već u prvoj godini nakon Isusova raspeća, obzirom da su tada “svi putovi vodili u Rim” kao prijestolnicu velikog carstva.
Zanimljivo je i da latinski crkveni otac Abrozijaster, u 4. st, u predgovoru svog komentara poslanice Rimljanima navodi da su Rimljani “bili prihvatili vjeru u Krista, doduše u židovskoj varijanti, a da nisu prethodno vidjeli nikakvo čudesno djelo, niti ijednog od apostola”. Ovo sugerira da su kršćanstvo u Rim donijeli obični i imenom nepoznati kršćani i to po svoj prilici najprije u židovsku zajednicu koja je sa malim prekidima konstantno živjela u Rimu, još od 2. stojeća prije Krista.
U poslanici, Pavao izražava želju da posjeti Rim i bude od koristi tamošnjim kršćanima da se ojačaju u vjeri, ali kako i sam kaže, da i on utješi kod njih zajedničkom vjerom. Pavao nije imao namjeru zadržavati se dulje u Rimu, već samo navratiti na planiranom proputovanju u Španjolsku gdje je kanio propovjedati evanđelje. On, naime, nije htjeo sijati na tuđem trudu, već je uvijek sijao evanđelje tamo gdje još nije bilo poznato. Nažalost, svoju želju nije uspio ostvariti onako kako je namjeravao. Po dolasku u Jeruzalem uhvaćen je te je, kao što znamo, zbog priziva na Cara, odveden u Rim gdje je stigao početkom 60. godine. Zatoćen je ostao do smaknuća odrubljivanjem glave, dvije godine kasnije.
O UTJECAJU POSLANICE RIMLJANIMA
Mnogi su se znameniti kršćani obratili kroz ovu poslanicu.
Aurelije Augustin, tada već profesor retorike u Milanu, obratio se 386. godine, pogledavši svitak sa tekstom Poslanice Rimljanima. Dok je sjedio u vrtu svog prijatelja Alipija, očajan zbog svog grešnog načina života, začuo je glas djeteta iz susjedne kuće kako pjeva “Uzmi i čitaj! Uzmi i čitaj!”. Podigao je svitak i prve riječi koje je pročitao bile su: “...ne u pijankama i pijančevanjima, ne u priležništvima i razvratnostima, ne u svađi i ljubomoru, nego zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i, u brizi za tijelo, ne pogodujte požudama.“ (Rim.13:13b-14) “Nisam želio dalje čitati”, kaže on, “a nije za tim bilo ni potrebe.” Ostalo je povijest.
Martin Luther, augustinski redovnik i profesor Svete teologije na sveučilištu u Wurrtembergu, počeo je u studenom 1515. svojim studentima izlagati Pavlovu poslanicu Rimljanima. Kako je pripremao predavanja, sve je više počeo razumjevati središnju ulogu i važnost Pavlovog učenja o opravdanju vjerom. Posljedice tog Lutherovog novog razumjevanja promijenile su povijest.
John Wesley je uvečer 24.svibnja 1738. po vlastitim riječima “preko volje otišao u neko društvo u ulici Aldersgate, gdje se čitao Lutherov predgovor poslanici Rimljanima. “Oko četvrt do devet” zapisao je u svoj dnevnik “dok je on opisivao promjenu koju Bog čini u srcima punim vjere u Krista, osjetio sam neobičnu toplinu oko srca. Osjetio sam da vjerujem u Krista, samo u Krista, za svoje spasenje. A tada mi je bila dana i sigurnost da je on uzeo moje, baš moje grijehe te da me spasio od zakona grijeha i smrti”. Ovaj je događaj bio presudan za Weslyjev život i doveo do evanđeoskog probuđenja u 18. stoljeću.
Opisani događaji samo su dio jedne velike priče, u kojoj je Bog u srcima mnogih stvorio neutaživu čežnju da Ga bolje upoznaju. Nisu svi koji su bili dotaknuti istinama koje Pavle iznosi u ovoj poslanici ostavili tako velike tragove u svjetskoj povijesti, ali su se slične svari i još mnoge druge dogodile, događaju se i događati će se i sasvim običnim ljudima, potresajući ih svojom snagom.
Čitate li Pavlovu poslanicu Rimljanima otvorenim srcem, budite spremni za realnu mogućnost da čitav vaš život poprimi jednu sasvim novu dimenziju.
---
U pripremi uvoda korišteni su i djelomično citirani navodi iz knjiga:
- Biblija, (prijevod: Sović.Grubišić,Gass, Rupčić), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999.
- Biblija (prijevod: Ivan Ev.Šarić), Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2006.
- Komentar Novog zavjeta, William MacDonald, svezak 2, Euroliber, Zagreb, 1999.
- Poslanica Rimljanima, F.F.Bruce, Logos
Post je objavljen 01.11.2010. u 11:29 sati.