Marketing
Uništavanje prirode: Hrvatska odbila Rezervat Mura – Drava – Dunav
Republika Hrvatska neće potpisati Deklaraciju o uspostavi Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav tijekom konferencije o biološkoj raznolikosti, koja se do 29. listopada održava u Japanu, ekskluzivno saznaje tportal. Sve ostale zemlje obuhvaćene budućim rezervatom – Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija – potpisat će sporazum kojim se želi uspostaviti najveće zaštićeno područje u Europi, a Hrvatska će to odgoditi
 |
| Potpis predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor i ministra kulture Bože Biškupića NE ZNAČI AMA BAŠ NIŠTA!? |
Ministarstvo kulture, u kojem je Uprava za zaštitu prirode, na austrijsku inicijativu odgovorilo je da još uvijek traje 'interna procedura, za što je potrebno dodatno vrijeme'. Potez Ministarstva kulture ovisi o stavovima nekoliko drugih ministarstava, pa i resora ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića.
'U pismu se navodi kako Republika Hrvatska podržava inicijativu o suradnji sa susjednim državama u vodnom gospodarstvu i očuvanju biološke raznolikosti. Želeći aktivno sudjelovati u predloženom projektu, a s obzirom na kratak rok i imajući u vidu činjenicu da se najveći dio područja predloženog rezervata biosfere nalazi upravo na teritoriju Republike Hrvatske, kao i da se trebaju provesti međuresorna usklađivanja i pripreme, hrvatska strana je ukazala na potrebu dovršetka interne procedure, za što je potrebno dodatno vrijeme', odgovor je MVPEI-ja na pitanje tportala zašto Hrvatska ne želi blagosloviti osnivanje velikog rezervata.
Potočnik: Mogućnosti za širenje regionalne suradnje
Budući da je područje Mure, Drave i Dunava vrlo značajno za čuvanje europske bioraznolikosti, potporu proglašenju rezervata dao je u srpnju i europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik. 'Inicijativa ima mogućnosti za regionalnu suradnju između Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Slovenije i za zbližavanje ovih zemalja. Slažem se da je predstojeća konferencija potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti koja se održava u Nagoyi izvanredna prilika da se inicijativa raspravi i predstavi široj javnosti', ocijenio je Potočnik u pismu koje je nabavio tportal.
'Interna procedura' iz pisma Austrijancima najvjerojatnije se odnosi na zastoj s proglašenjem Regionalnog parka Mura - Drava, kojem se mjesecima opirala Osječko-baranjska županija.
Prvo treba proglasiti Regionalni park Mura - Drava
To je nastavak zamršene priče koja počinje u veljači 2008. godine kada je ministar kulture Božo Biškupić donio odluku o preventivnoj zaštiti Mure i Drave. Zatim, 17. rujna 2009. godine s mađarskim kolegom Imrom Szabóm Biškupić je potpisao izjavu o uspostavi hrvatsko-mađarskog Prekograničnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav. Potpisivanju je prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor. Usporedo, u Hrvatskoj je počela procedura za proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava, koji će obuhvatiti područja Medimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.
Regionalni park Mura - Drava trebao bi biti hrvatska baza za Prekogranični rezervat biosfere. 'Prethodnim proglašavanjem Regionalnog parka Mura - Drava osigurava se učinkovito upravljanje središnjom zonom budućeg Rezervata biosfere', piše u priopćenju s mađarskog sastanka Biškupić - Szabó, lani u rujnu.
Protivi se Ministarstvo gospodarstva?
Stoga izgleda da je Regionalni park Mura - Drava karika koja nedostaje u velikom lancu, a za nju ekološke udruge krive Ministarstvo gospodarstva, koje je navodno protiv zaštite dviju rijeka jer podupire hidroelektrane, o čemu je tportal pisao(Popijač protiv parka Mura-Drava?).
Nakon optužbe za protivljenje zaštiti rijeka Tomislav Mazal, savjetnik ministra Đure Popijača, tportal je izvijestio da to ministarstvo smatra da 'proglašenje regionalnih parkova, parkova prirode i nacionalnih parkova mora biti usklađeno na način koji omogućava održivi razvoj tog područja',
Zato, te zbog nepotpisivanja izjave u Nagoyi, ekolozi smatraju da iza svega stoje elektroenergetski lobiji. 'Da li se iza uskraćivanja podrške Ministarstvu kulture nalazi plan o izgradnji novih hidroelekrana na Dravi, kao što su Molve 1 i 2, ili se radi o neriješenim odnosima sa Srbijom?', pita Tibor Mikuška, ekolog iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
Cilj: očuvanje prirode, održivi razvoj i znanost
Kada se konačno proglasi Prekogranični rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav, to će značiti da svih pet zemalja, uz Hrvatsku, Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija, u njemu vide reprezentativno ekološko područje s tri osnovne zadaće: očuvanje prirodnih vrijednosti, poticanje održivog razvoja te poticanje znanstvenog rada vezanog uz unapređenje kvalitete života i održivo korištenje prirodnih dobara. Pored toga, kao što stoji u pismu povjerenika Potočnika, ovakav rezervat temelj je za suradnju tih zemalja na zaštiti okoliša, gospodarstvu, turizmu, znanosti, a za takve projekte može se tražiti potpora fondova Europske komisije.
Tportal
POVEZANO:
U Virovitici održan sastanak u vezi Regionalnog parka Mura-Drava
Bageri Hrvatskih voda kreću u uništavanje Ušća Mure
Regionalni park Mura-Drava-Zašto Biškupić oklijeva?
Veliki dio općine Pitomača postaje Rezervat biosfere
Hidroelektrane NISU ni jeftine ni "zelene"
Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske povodom novih hidroelektrana na Dravi
Plan izgradnje hidroelektrana kod Molvi iznenadio Podravce
Ekološki incident 2: Na Dravi dvije manje elektrane vrijedne čak 400 milijuna eura
Post je objavljen 21.10.2010. u 17:08 sati.