Tekst je dopunjen u čet. 21.10. u 00:45, na osnovu nekih primjedbi i potreba za dodatnim pojašnjenjem.
U ovih 20 godina, Hrvati su ekstremno malo glasovali za "alternative"; glasove daju u golemoj većini već poznatim strankama, bez obzira koliko gunđaju ili se deru protiv njih. (HSU je jedina stranka nastala "odozdo" nakon 1990, koja je uspjela ući u Sabor.) S druge stranke, na izborima se pojavljuje golem broj besperpektivnih strančica, koje mogu samo sanjati o jedan posto glasova, a kamoli pet posto. Uglavnom konkuriraju jedna drugoj, a ne velikima.
Sad bi se to moglo donekle promijeniti, pa da u Sabor, od onih 140 zastupnika koji se biraju u 10 izbornih jedinica (ne računam građane bez boravišta u Hrvatskoj i nacionalne manjine, koji su poseban slučaj), uđe 10-15 predstavnika novih snaga. Evo nabrajam, otprilike po vjerojatnosti ulaska u Sabor. Prva četiri - dobre šanse na bar jedan mandat (zapravo, više šanse dajem na 3 i 4), peti i šesti - nejasno, sedmi - vrlo skromne, osmi i deveti - praktički nikakve. (Uzmite u obzir da se radi o deset jedinica, faktički deset nezavisnih izbora. Ako po anketama neka stranka dobiva ukupno u zemlji jedan posto glasova, ali sve je to koncentrirano u jednoj izbornoj jedinici - to znači 10%, dakle jedan, možda i dva mandata. S druge strane, 4% u cijeloj zemlji može značiti nula mandata, ako nigdje ne pređe pet posto!)
1) Laburisti - valjda Lesar jedan mandat u 3. izbornoj jedinici, možda još ponegdje poneki, možda uz neku koaliciju i suradnju iako se zasad toga javno odriču.
2) U osmoj izbornoj jedinici - Ladonja, Akcija mladih i Lista za Rijeku - jedan do dva mandata. (Vidjet ćemo hoće li iskazati ambicije da se pojave u drugim izbornim jedinicama.)
3) Kerum i njegovi - mandat, možda i dva, u 10. izbornoj jedinici.
4) Bandić i njegovi - poneki mandat u izbornim jedinicama koje obuhvaćaju Zagreb
(Ovdje je još uvijek moguća KGB koalicija - Kerum, Bandić, Glavaš, računajući da HDSSB iima vrlo vjerojatno opet 3-4 mandata u Slavoniji. To bi onda mogla biti treća snaga u Saboru.)
5) Koalicija "Umirovljenici zajedno" (po anketama javnoga mnjenja dobiva oko četiri posto - kritična zona, kako je gore spomenuto, koja ne garantira mandat!)
6) HSLS (računam ju ovdje, jer su u ovom trenutku vanparlamentarni, a vode strateški dobro osmišljenu kampanju), možda uz pomoć Stipe Mesića, nekih nezavisnih, neke male stranke - mogli bi nešto ugrabiti.
7) Zeleni, društveni aktivisti, nezavisni intelektualci... ima (imamo) perspektive, ako se valjano organiziraju - svakako ne gubeći snagu u dječjim vrtićima - da negdje nešto ulove.
8) Radikalna desnica - razbijena u masu malih stranaka, čak i HSP-u prijeti da izgubi i posljednjeg zastupnika u Saboru jer im glasove, osim HDZ-a, sad uzimaju i oni pod 3. i 4, te konkuriraju jedni drugima (no HSP ne spada u "alternativu", s obzirom da su parlamentarna stranka od 1992.).
9) Radikalna ljevica - razbijena, praktički nepostojeća.
Ovo je jedna sasvim pragmatična ocjena situacije. Idejno gledano, možemo razlikovati tri struje "alternativa":
A) Desna (konzervativno-nacionalistička): br. 3, 4 i 8
B) Liberalna (br 6 i vjerojatno 2. HSLS: posljednjim nastupima Velimir Srića i Darinko Kosor izričito daju do znanja da ih se ne smije brkati s ljevicom. Srića je pisao da u Hrvatskoj ne postoji sukob rada i kapitala kao bitan problem, Kosor je rakao da su liberali stranka centra i desnoga centra, građanska, a ne radnička. Glede Ladonje, njihov diskurs je najbliži zelenima - direktna demokracija, održivi razvoj - ali postoje dileme o stvarnom karakteru te organizacije.)
C) LIjeva ili bliska ljevici (1, 7 i 9. Mnogi zeleni odriču se eksplicitno svrstavati u podjeli lijevo-desno, ali po načelima i diskursu - naglasak na osobnim slobodama u kulturnom smislu, a sklonost državnoj intervenciji u ekonomiji - spadaju na ljevicu.)
"Umirovljenici zajedno" su, kao i konkurentni HSU, stranka posebnoga interesa, bez ideoloških odrednica.
Sve u svemu, unatoč svom snažno izraženom nezadovoljstvu postojećim strankama, sastav novog Sabora će biti barem 80% isti kao i danas. Deset posto moglo bi se odnositi na promjenu odnosa snaga HDZ-a i SDP-a (malo manje prvima, malo više drugima) i druge manje pomake (HSS sa 6 na 7 ili 5 mandata, HSP s 1 na nula ili možda 2...), a do deset posto mogli bi biti svi ovi novi, sve "alternative" zajedno. Osobno se nadam da će moja opcija (br. 6) nešto dobiti. Ali morat ćemo uložiti veliki trud.
Sve navedene opcije mogle bi možda u jednoj ili više jedinica preći pet posto i osvojiti jedan mandat - malo vjerojatno da bi neka od njih mogla dobiti 10-12%, koliko otprilike treba za osvajanje dva mandata u jednoj izbornoj jedinici. Neke od njih mogle bi se odlučiti za izbjegavanje rizika pridruživanjem jednom od dva dominantna bloka. zanimljivi pokušaji mogli bi biti međusobno povezivanje, u nadi da će to dovesti do sinergijskog učinka, tako da se zajedno dođe do spomenutih 10-12% posto. No tu se se pojavljuju uobičajene prepreke taština, kalkulantstva, megalomanije.
Post je objavljen 20.10.2010. u 10:55 sati.