Tony Buzan
Izdavač: Veble commerce
U svakoj situaciji učenja ili osobnog usavršavanja, važno je naći pravu osnovu od koje krećete. Samo točna procjena gdje se trenutno nalazite, bez obzira koji je to položaj, stvorit će čvrste temelje s kojih možete odskočiti do svog konačnog cilja.
Razvijanje intelektualnog kapitala postalo je glavni prioritet, uključujući razvijanje najmoćnije svjetske valute – inteligencije. U caracasu, dr. Alberto Machado postao je prva osoba koja je dobila vladin portfelj kao ministar inteligencije, uz politički mandat sa zadatkom povečanja mentalne snage nacije.
Sve više jača svijest da je razuman poslovni potez naučiti kako učiti prije bilo kakve druge obuke. Upravo zato danas brojne progresivnije međunarodne organizacije mnemotehniku stavljaju kao obvezan 'početak' svojih tečajeva obuke. Jednostavna računica pokazuje da, ukoliko se milijun funti potroši na izobrazbu, a 80 posto naučenog se za dva tjedna zboravi, u istom je razdoblju osamsto tisuća funti bačeno u vjetar!
Ne samo što svatko od nas ima bilijun moždanih stanica, već njihove međusobne veze mogu činiti zapanjujuće veliki broj obrazaca i permutacija.
Tijekom Prvog svjetskog rata, taktičari zračnih snaga otkrili su da, prilikom letenja, mnogi piloti ne mogu razlikovati zrakoplove što ih vide u daljini. U po život opasnim situacijama zračnih bitaka, to je očito bio veliki nedostatak i taktičari su počeli tražiti lijek. Razvilili su uređaj koji se zove tahistoskop, koji na velikom ekranu daje prizore različitih kratkih vremenskih razdoblja. Počeli su prikazivanjem prilično velikih slika prijateljskih i neprijteljskih letjelica u veoma sporoj ekspoziciji, a zatim su postupno skraćivali ekspoziciju, istodobno smanjujući veličinu i mijenjajući kut prikazivane slike. Na njihovo iznenađenje, otkrili su da, uz vježbu, prosjećna osoba može razlikovati gotovo točkaste prikaze različitih zrakoplova, i to dok prizori bljeskaju na ekranu samo jedan petstoti dio sekunde.
Zaključujući da bi se vrzine čitanje, ako oči mogu vidjeti tom nejverojatnom brzinom, mogle znatno poboljšati, odlučili su te informacije prenijeti na čitanje.
Knjiga Brzo čitanje donosi revolucionarnu svijest o tome da za vas ne čitaju prije svega oči, nego vaš mozak.
Pravilo plus jedan je sljedeće: kad god svjesno pokušavate brže čitati, nastojte pročitati barem jednu riječ više u minuti nego pri prijašnjoj najvećoj brzini. Na taj način nećete sebi nametnuti nepotreban stres, a često ćete vidjeti da ste povećali brzinu za deset ili više riječi u minuti, te tako bez problema ostvarili svoj cilj, što dovodi do jačanja samopouzdanja, kao i do bržeg i učinkovitijeg čitanja.
Vaše oči čitaju sa stankama, ili fiksacijama, koje traju između četvrtine i jedne i pol sekunde.
Spori čitač u prosjeku obuhvaća jednu riječ po fiksaciji.
Prosječni brzi čitač obuhvaća tri do pet riječi po fiksaciji.
Vraćanje unatrag i regresija nisu potrebni.
Sporo i pažljivo čitanje ometa razumijevanje.
Brže čitanje, uz obuhvaćanje skupova riječi koji nešto znače, poboljšava razumijevanje.
Vodič povećava brzinu, poboljšava koncentraciju i razumijevanje, te opušta oči.
Glavne tehnike metavođenja su: obuhvaćanje dva reda, varijabilno obuhvaćanje, čitanje unatrag – reverzibilno obuhvačanje, obliko slova s, cik-cak, petlja, vertikalnival, dvostruki vodič, lijeni s.
Vježbajte svak tehniku metavođenja barem pet minuta, mijenjajući svoju brzinu i razumijevanje. Pet minuta je potrebno kako bi se vaš mozak mogao naviknuti na tehniku.
Skeniranje je kad vaše oči prelaze po tekstu kako bi našle određeni dio informacija što ih vaš mozak traži. Skeniranje je jednostavniji proces nepo prelijetanje, a obično se primjenjuje kada tražite neku riječ u rječniku, ili broj u telefonskom imeniku, ili određeni podatak u priručniku ili izvještaju.
Prelijetanje je složenije od skeniranja i slično je tehnikama pregledavanja o kojima će biti riječi u sljedećim poglavljima. Može se definirati kao proces u kojemu vaše oči obuhvaćaju određene unaprijed izabrane dijelove materijala kako bi stekle opći pregled tog materijala.
Poremećaj pomanjkanja pažnje: Drukčija percepcija – Thom Hartmann iznosi mišljenje da su takva obilježavanja djece često veoma neprikladne. Harmann tvrdi da su škole osmišljene za 'farmere' – one koji će sjediti za stolom, pažljivo gledati i slušati učitelja, te uvijek činiti što im se kaže. To je veliko mučenje za 'lovce' koji su fizički aktivni; uvijek promatraju svoj okoliš, kreativni su, impulzivni, i uvijek traže, poput Leonarda da Vincija, sljedeći uzbudljiv doživljaj.
Koncentracija je poput divljeg konja. O vama ovisi hoćete li postati dobar jahač!
Ako razumijete kompleksnost jednoga idjela, bolje ćete razumjeti kompleksnost cjeline. Ako razumijete kompleksnost cjeline, povećavate svoju sposobnost asimiliranja i razumijevanja svega.
Post je objavljen 15.10.2010. u 12:57 sati.