U 18.st započele su se događati promjene u proizvodnji. Izazvao ih je izum parnog stroja. Zahvaljujući njemu sve više se napuštala proizvodnja temeljena na ručnom radu, a čovjeka su počeli zamjenjivati strojevi. Sve se više ljudi doseljavalo u gradove u kojima su građne tvornice, pa se povećao i broj radnika. Industrijski razvoj i parni stroj omogućili su i korjenite promjene u prometu ljudi i robe. Na početku 19.st izgrađen je prvi parobrod, a uskoro nakon njega izumljena je lokomotiva. Vlakovima i parobrodima ljudi i roba prevozili su se brže, sigurnije i jeftinije. Graditelj prve lokomotive “otac željeznice“ bio je engleski inžinjer George Stephenson [Džordž Stivenson]. Dok je njegova ''Raketa'' iz 1829. godine postizavala brzinu od ok 40 km na sat, već oko 1850. lokomotive su mogle juriti rzinomod 126 km na sat, pa je potkraj 19.st izgrađena električna lokomotiva koja je mogla voziti preko 200 km na sat. U to je započela elektrifikacija željeznica prvo u SAD-a, a potom i drugdje. Godine 1912. izgrađena je i prva dizel-lokomotiva. Razvoj željeznice izmjenio je izgled svijeta u 19.st. ljudi su postali pokretljiviji, roba se mola transportirati brže, sigurnije i jeftinije. U Hrvatskoj su se željeznice počele graditi tek u drugoj polovici 19.st na području Međimurja, a potom i pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak.
Post je objavljen 29.09.2010. u 16:08 sati.